Knjga ili život

Tema ovogodišnjeg Vriska je „Rijeka poezije“– u doba pandemije, potresa i nesigurnosti, komercijalizacije umjetnosti i nedostatka vremena za kulturu, vraćamo se stihovima. Na Vrisku će biti predstavljena nova izdanja više od deset pjesnika i pjesnikinja, s kojima ćemo, osim o njihovom pisanju i nastanku novih zbirki, razgovarati i o poziciji i ulozi poezije u suvremenom društvu.

Možda ne znate tko je autor stihova poznate pjesme Idola „Retko te viđam sa devojkama”? Makedonski književnik Aleksandar Prokopiev koji je nakon rock karijere u Idolima objavio 20-ak knjiga. Aleksandar Prokopiev je našoj publici najpoznatiji po zbirci bajki za odrasle „Čovječuljak” a o njegovoj novoj zbirci priča „Delfin”, podnaslovljenoj „O vidljivom i nevidljivom”, koju je s makedonskoga preveo Ivica Baković, razgovarali smo u Rijeci na festivalu Vrisak.

Knjiga Sami osmi je roman Marinka Koščeca. Radnja koju pratimo kroz samo tri dana i 400 stranica započinje u simboličnom trenutku urušavanja kojeg svi stanovnici Zagreba pamte, u trenutku potresa ali kroz roman autor analizira različite načine i nijanse raspada, propadanja, odustajanja i samoća članova jedne obitelji. A prije razgovora s Marinkom Koščecom pogledajte reportažu o gradu opjevanom u pjesmi Ni da ni ne. Znaš li na kolko rijeka leži Karlovac grad? Na Mrežnici se Kupa Korana Dobra bila si tad. Tako kaže pjesma. A mi smo se bavili knjigom priča i fotografija, jednim osebujnim rječnikom i muralima s portretima književnika.

Današnju emisiju otvaramo razgovorom s Damirom Karakašom o pretvorbi traumatičnog stvarnog događaja u roman „Okretište”. U nastavku emisije razgovaramo s onima koji slike svijeta iz vidljivog i nevidljivog spektra opisane u svjetskoj književnosti prevode kako bi i nama bile razumljive. Dobitnica nagrade "Josip Tabak" za životno djelo je Irena Lukšić, cijenjena i nagrađivana prevoditeljica s ruskog zahvaljujući kojoj hrvatski čitatelji mogu uživati u vrhunskim prijevodima brojnih ruskih autora. Naše su gošće dobitnica godišnje nagrade za prijevod poezije Aiméa Césairea, Bilježnica povratka u zavičaj, Vanda Mikšić. I dobitnica godišnje nagrade za prijevod proznoga djela, romana Jean-Baptistea del Amoa - Carstvo životinja, Željka Somun. I za kraj razgovor s Markom Pogačarom čija je »Knjiga praznika« osvojila novu pjesničku nagradu »Stjepan Gulin« a američko Društvo književnih prevoditelja objavilo je da je američko izdanje izabranih pjesama Marka Pogačara u finalu prestižne nagrade Nation

Afonso Cruz dosad je objavio tridesetak knjiga, osvojio gomilu nagrada a mi smo njegova djela Kokoschkina lutka, Cvijeće i Kupit ćemo pjesnika čitali u prijevodu Deana Trdaka. Osim kao književnik, ilustrator i redatelj animiranih filmova, Afonso Cruz također djeluje i kao skladatelj blues/roots glazbe za sastav The Soaked Lamb u kojem svira gitaru, usnu harmoniku, bendžo i ukulele. Portugalski pisac u Zagrebu je predstavio svoj novi roman „Ni svi kitovi ne lete" a s njim je razgovarala Hanja Rakovac Mašić. Đorđe Matić, zagrebački je pjesnik i esejist ali je od 1991. živio je najprije u Italiji, a zatim u Nizozemskoj, gdje je u Amsterdamu studirao englesku i talijansku književnost. Objavio je pjesničke zbirke Lingua franca i Haarlem Nocturne na nizozemskom jeziku, knjige eseja o glazbi Tajni život pjesama – hrvatska popularna muzika devedesetih i Tajne veze, te zbirku ogleda o srpskoj kulturi Historija i savremenici. Nedavno je objavio dvije esejističke knjige: na francuskom Lica tišine

Banijska književna antologija odvela nas je u Petrinju gdje smo o avangardnoj prošlosti i živoj literarnoj sadašnjosti ovoga kraja razgovarali s piscima koji su je uredili, s Miroslavom Krinom i Borisom Vrgom. A nakon književnog posjeta Baniji putujemo u Francusku kroz čiju nas povijest od Drugog svjetskog rata pa do danas kroz vlastiti doživljaj mode, trendova, vladajućih svjetonazora i politike vodi Annie Ernaux u knjizi "Godine". Ova francuska književnica u posljednje je vrijeme izuzetno zanimljiva javnosti, nagađalo se da bi mogla dobiti Nobelovu nagradu za književnost, no to se nije dogodilo. Ali film "Događaj", snimljen prema njezinom istoimenom romanu, dobio je Zlatnog lava na ovogodišnjem venecijanskom filmskom festivalu. "Godine" je s francuskoga prevela Vlatka Valentić, a o tome što su donosile u periodu omeđenom oskudicom poslije Drugog svjetskog rata i današnjim konzumerizmom razgovaramo s književnim kritičarom Dariom Grgićem.

U emisiji Knjiga ili život s piscem Tomislavom Šovagovićem posjetili smo Spremište Trešnjevka. Kakav je utjecaj Magije u hrvatskome povijesnom prostoru, objasnio je povjesničar, etnolog i antropolog Deniver Vukelić. A književni kritičar Dario Grgić pokucao je na vrata još jednog zaboravljenog asa - Eliasa Canettija.

Kada je prošle godine otkazan sajam Interliber, inicijativa Knjiga svima i svuda pomogla je čitateljima koji cijele godine čekaju da knjige kupe po povoljnijim cijenama da ipak na epidemiološki siguran način u 120 knjižara i 100 web shopova mogu doći do knjiga koje si inače možda ne bi mogli priuštiti. Akcija je ponovljena proljetos u tjednu obilježavanja Noći knjige, a sada kada smo ponovno u dobu Interlibera, knjiga je opet dostupna svima i svuda. Okupirala je i naš Treći kanal na kojem svakoga dana ovoga tjedna možete doznati štošta o novim knjiškim izdanjima, i to u emisijama Hitno preporučeno: knjiga u kojima se predstavljaju autori proze i publicistike te Zona ozona i poetski tren u kojima se predstavlja poezija. Urednici ovogodišnjeg programa su Luiza Bouahraoua, Sanja Baković i Kruno Lokotar koji je naš večerašnji gost. A s njim je i Mišo Nejašmić, jedan od odgovornih za inicijativu Knjiga svima i svuda.

U goste nam dolazi splitska spisateljica Marija Andrijašević čiji je roman Zemlja bez sutona posveta zemlji ali i ljudima Cetinske krajine i radničkih dijelova Splita u čije ih je potleušice dotjeralo siromaštvo. No i prije razgovora s Marijom Andrijašević,d na istom smo dalmatinskom lokalitetu. Roman Sutra je novi ručak splitskog pisca i novinara Ivice Ivaniševića vodi nas kroz splitske labirinte, kalete staroga grada, kroz prostorne i društvene margine gdje istražiteljski par pokušava odgonetnuti pozadinu triju ritualnih ubojstava. Za kraj Ivica Ivanišević otkriva ponešto i o svom novom romanu koji će premijerno predstaviti na festivalu Sanjam knjige u Istri. Iz Dalmacije odlazimo u susjedstvo, u Bosnu, preciznije, samostan u Jajcu. Na Vrbasu tekija roman je poznatog bosanskohercegovačkog pisca Josipa Mlakića, a zašto ga čitati, objašnjava književni kritičar Dario Grgić u našoj rubrici Kutak za susjedski trenutak.

"Crveno na crno" naziv je nove knjige povjesničara Hrvoja Klasića koji se već godinama svojim britkim perom suprotstavlja povijesnom revizionizmu ili, preciznije, gorljivim nastojanjima da se uloga narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu minorizira i obezvrijedi. O tome, kao i o mnogim drugim devijacijama u povijesnoj struci, politici i javnom mnijenju govori i u ovoj knjizi sastavljenoj od autorovih kolumni objavljivanih na internetskom portalu. U nastavku emisije razgovaramo o jednom zaboravljenom romanu uglednog poljskog pisca Witolda Gombrowicza. "Opsjednuti" je premijerno na hrvatski jezik preveo Adrijan Cvitanović, a u studiju uz prevoditelja gostuje i Đurđica Ćilić s Katedre za poljsku književnost i jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

"Nisam u neprijateljstvu sa stvarnim životom, samo ga volim izbjeći." Jedan je to od dnevničkih zapisa Marine Vujčić okupljenih pod naslovom Stolareva kći. Nastajali su gotovo puno desetljeće, podijeljeni su u tri cjeline: Herbarij, Na Palagruži i Selo, a zapisivala ih je u Trogiru, Segetu Gornjem, u Zagrebu i na Palagruži. Naša novinarka Jasna Coce Marinu Vujčić je posjetila u njezinom rodnom Trogiru. Iz Trogira odlazimo u Pulu gdje je na Festivalu knjiga gostovao splitski festival pričanja priča Pričigin. Odlučili smo podijeliti s vama bar jednu priču, onu pisca i novinara Emira Imamovića Pirkea. Tisja Kljaković Braić na likovnoj sceni prisutna je već dvadeset godina. No, golemu popularnost dosegla je karikaturama koje objavljuje na društvenim mrežama. Dva minimalistički nacrtana lika u posve svakodnevnim situacijama: to su Oni. U knjizi Oni 2 Tisja Kljaković Braić donosi nam nove crtice iz bračnoga života para u čijim su se zgodama i situacijama prepoznali mnogi od nas. I za kraj u

Ime ove emisije je Knjiga ili život a pisac koji si je to pitanje doslovno postavio jedan je od najintrigantnijih pisaca suvremene španjolske književnosti, Enrique Vila-Matas. "Mirne duše mogu reći da, između života i knjiga, odabirem njih, koje mi pomažu da ga razumijem." Montanova bolest šesti je Vila-Matasov naslov koji su objavile Edicije Božičević, knjigu su preveli Ana Marija Drmić Janeš i Matija Janeš i dio je ciklusa o književnim patologijama. A što je Montanova bolest? Literatoza: opsesija svijetom knjiga. Tom bolešću zaražen je i naš gost, književni kritičar Dario Grgić. Svojevrsna je roman prvijenac scenaristice i spisateljice Sandre Antolić. Radnja je smještena u Hrvatsko zagorje 1991. a glavni je lik Beba, svinja koja je progovorila. Zašto je dala glas nijemima, objasnila nam je sama autorica.

Nakon niza knjiga o Ivi Andriću nedavno je objavljen i njegov politički i diplomatski životopis "Ivo Andrić - kronika jednog beščašća". Razgovarali smo s autorom Davorom Kristićem. Olja Knežević čitateljima u Hrvatskoj najpoznatija je kao dobitnica VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2019. "Katarina, velika i mala". Rođena je u Crnoj Gori, maturirala u Kaliforniji, diplomirala u Beogradu a kreativno pisanje magistrirala u Londonu. Tamo je na engleskom jeziku pisala svoj prvi roman "Milena i druge društvene reforme" koji je objavljen i u Hrvatskoj. Povod našem razgovoru je "Gospođa Black". Izvorno objavljena 2015. u Crnoj Gori, sada je dobila novo, izmijenjeno, hrvatsko izdanje.

Od gusaka u magli do herojskog zeca, tim nas je putem proveo autorski dvojac Boris Perić i Tomislav Pletenac u svom "Hrvatskom političkom bestijariju". O mogućim značenjima koja se kriju iza gmazova, muha ili volova u političkom i društvenom kontekstu Perić i Pletenac objašnjavaju u našem studiju. U nastavku emisije govorimo o još jednoj vrlo aktualnoj temi: klimatskim promjenama. Andri Snær Magnason nagrađivani je islandski pisac i redatelj koji aktivno sudjeluje u borbi protiv devastiranja prirode na Islandu pa se 2016. zbog toga čak i kandidirao za predsjednika. Njegova knjiga "O vremenu i vodi" postala je gotovo trenutno bestseler i prevedena je na više od 30 jezika. S islandskim autorom razgovarala je Jasna Coce. U našoj rubrici kutak za susjedski trenutak književni kritičar Dario Grgić predstavlja knjigu Ivana Milenkovića "Pohvala neslozi Makijaveli protiv makijavelizma".

Osamdesetih je Milan Trenc bio glavni ilustrator Starta, kreirao je kultni strip Koščak, vizualizirao je prvog multimedijskog junaka naše kulture Milana Blentona. Nakon prvog animiranog filma Veliki provod i igranog Priča o duhu, Milan Trenc seli se u New York gdje svojim ilustracijama komentira društveno-političku situaciju u časopisima poput New York Timesa, Forbesa i Fortunea. Snima igrani film Zen priče, a po njegovoj slikovnici Noć u muzeju producentska kuća Twentieth Century Fox snima film. Nakon povratka u Hrvatsku predaje na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, stvara animirani film Samoća, ilustrira naslovnice priloga Obzor u Večernjem listu, režira kazališnu predstavu Emil i detektivi te snima film prema Hektorovićevom Ribanju i ribarskom prigovaranju. Povod našem razgovoru je knjiga Milana Trenca Chandra u potrazi za istinom. Pisac Kruno Čudina u novoj knjizi Pisma za njih progovara u epistolarnoj formi: ključnim stvarnim ili fiktivnim, bližim ili daljim osobama iz svo

Godinu dana prošlo je od smrti velike kazališne, filmske i tv zvijezde Mire Furlan. Onima koji je nisu gledali u HNK-u u domove je ušla kao Kate koju je glumila u Velom mistu. Nagrađena je Zlatnom arenom za sporednu ulogu u filmu Kiklop i za glavnu ulogu u filmu Lepota poroka. Svjetska ju je javnost upoznala u filmu Otac na službenom putu, a 1990. dobila je najvažniju hrvatsku kazališnu nagradu Dubravko Dujšin. Ubrzo nakon početka rata 1991. postaje metom medijske hajke i privatnih prijetnji. Sa suprugom redateljem Goranom Gajićem odlazi u Sjedinjene Američke Države, gdje nastavlja glumačku karijeru i stječe međunarodnu popularnost ulogama u serijama Babylon 5 i Izgubljeni. Život Mire Furlan sada je pred nama u knjizi Voli me više od svega na svijetu. Naši su gosti prevoditeljica Iva Karabaić i filmski autor, kritičar i pisac Damir Radić. Posjetili smo i zagrebačkog antikvara Zorana A. Jurića koji je u 18 četvornih metara svoje Trešnje na Trešnjevci nagurao 40.000 knjiga, tek malen dio

U emisiji Knjiga ili život donosimo dva literarna "izvještaja" iz pera etabliranih hrvatskih autora. "Izvještaj o generaciji" Dalibora Šimprage zbirka je priča koja se na neki način nadovezuje na autorove ranije priče sabrane u knjizi Kavice Andreja Puplina. U njoj je, dvadeset godina prije, Šimpraga opisao generaciju trešnjevačkih tridesetogodišnjaka pred kojima su životni planovi. Sada, u Izvještaju o generaciji, to su pedesetogodišnjaci mahom lišeni iluzija i zahvaćeni duhom sivila i nezadovoljstva, iznevjerenih nada i spaljenih iluzija. I Dražen Katunarić u svom novom romanu "Zbogom, pustinjo" rekonstruira jedno vrijeme, jedan događaj iz 1993. u Alžiru kad su lokalni talibani na iznimno okrutan način umorili radnike hrvatskog poduzeća Hidroelektra. Katunarić nam tu tragičnu, pomalo zaboravljenu priču posreduje na polifoničan način, slikajući život na gradilištu, odnose među radnicima i odnose radnika i lokalnog stanovništva, a ono što roman čini poetičnim jesu opisi brutalne ljepot

Stanislaw Lem, poljski književnik, filozof i satiričar, najprevođeniji je poljski pisac. Prošle godine slavila se stota obljetnica njegova rođenja i u Poljskoj je proglašena "Godinom Stanislawa Lema". Na hrvatskom smo mogli čitati roman "Solaris" iz 1961. godine, jedan od najvažnijih romana 20. stoljeća, prema kojemu je Andrej Tarkovski snimio 1972. godine istoimeni film. A u obljetničkoj godini prevoditelj Adrian Cvitanović preveo je još četiri Lemove knjige. Na tankoj granici poezije i zbilje nalazi se "Babanija", svijet uhvaćen među koricama knjige Miroslava Kirina. Nadahnut stvarnim geografskim kategorijama i stvarnim ljudima Kirin je svijet u kojem je odrastao ponovno stvorio. Jer Banija je, piše, sad već mitska mikrozemlja. Zemlja koju se svako malo nužno mora reimaginirati. Banski kraj, Banska krajina, Banska granica, Banal Grenze, Banija, Banovina, itd. Naš je gost autor 10 pjesničkih zbirki i autofikcionalnog romana "Album" za koji je dobio nagradu Jutarnjeg lista, esejist i p

Jedna književna nagrada potaknula je spisateljicu Ivanu Bodrožić na pisanje pisma u kojem upozorava kako bez obzira na kvalitetu knjiga nagrade još uvijek puno češće završe u muškim rukama. O nerazmjeru u broju nagrađenih književnica i književnika razgovarali smo s dvije spisateljice različitih generacija: Marinom Šur Puhlovski i Andrijanom Kos Lajtman.

Zašto je veoma popularna internetska platforma Besplatne elektroničke knjige izgubila financijsku potporu i je li time ugrožen njezin rad, objašnjava pokretač i urednik platforme Krešimir Pintarić. Štefica Cvek je proslavila 40. rođendan. Kako upropastiti vlastitu junakinju naslov je eseja koji propituje što su autorica i njezina junakinja svih ovih desetljeća proživjele unutar lokalnih književnih granica i izvan njih. Ovaj autopoetički tekst prvi je dio knjige Brnjica za vještice a slijedi iscrpan razgovor koji je s Dubravkom Ugrešić vodila teoretičarka književnosti i kulture Merima Omeragić, naša večerašnja gošća koja nam se pridružuje iz Sarajeva, i urednik knjige Petar Milat. Upravo pokrenuta izdavačka kuća Bodoni planira objavljivati nova izdanja i prijevode važnih djela te "zaboravljene klasike" koji kod nas nisu nikad objavljeni ni prevedeni. Upravo takav je zagrebački pisac Hinko Gottlieb, čiji je roman Ključ od velikih vrata, objavljen samo jednom, davne 1947. u New Yorku. Ruk

Emisiju počinjemo s Depilacijom, knjigom priča zbog koje smo se zaputili u Varaždin i ondje obavili kraći informativni razgovor s autorom knjige Mladenom Kopjarom. Radi se o 14 carverovskih priča u kojima je, kao što i ime kaže, čovjek oguljen do gole kože, naravno, ne samo egzistencijalno, nego i u moralnom i psihološkom pogledu. Slijede Stjenice. Prije deset godina Martina Vidaić objavila je prvu zbirku pjesama Era gmazova i osvojila nagradu Goran za mlade pjesnike. Njezina Mehanika peluda proglašena je najboljom zbirkom u dvogodišnjem razdoblju, za što je dobila nagradu Ivan Goran Kovačić. Deset godina nakon prvijenca, prije nekoliko mjeseci, Martina Vidaić je s prozno-poetskom knjigom Trg, tržnica, nož osvojila Kamova, nagradu Hrvatskog društva pisaca za najbolju knjigu godine. Iza nje su i zbirka Tamni čovjek Birger i roman Anatomija štakora, a najnoviji roman Stjenice povod su našem razgovoru s autoricom.

U ovom strašnom času za Ukrajinu i Ukrajince nama, kao emisiji o književnosti, preostaje da ukažemo na spone koje postoje između hrvatske i ukrajinske književnosti. Urednik Josip Ivanović, čija izdavačka kuća već niz godina objavljuje ukrajinske autore, predstavit će nam neke svoje izdavačke asove iz Ukrajine, a lektorica i prevoditeljica Dariya Pavlešen i Josip Ralašić s Ukrajinistike pružit će nam kratki uvid u ukrajinsku književnost. Destruktivnost ljudskoga roda koji je svijet doveo do ruba propasti bolno je prisutna upravo sada dok gledamo slike razaranja Ukrajine. A upravo je ljudska destruktivnost sada već davne 1986. godine navela pisca Williama S. Burroughsa na pisanje možda najintimnijeg djela Mačka iznutra. Čovjek je zla životinja! Moja povezanost s mojim mačkama spasila me je od pogubne, sveprožimajuće besmislenosti i neukosti, piše Burroughs. Knjigu je preveo Vojo Šindolić, ilustrirala ju je Maja Rožman a zašto bi ju trebalo pročitati, propitat ćemo književnog kritičara Da

O knjizi Rüdigera Safranskog "Nietzsche: Biografija njegove misli" razgovaramo s Goranom Sunajkom s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a Ksenija Grubišić objašnjava teze koje je postavila u knjizi "Imoralizam Friedricha Nietzschea". Roman "Zabranjena bilježnica" na hrvatski je preveden čak 70 godina nakon objavljivanja. Napisana u formi dnevnika ova je knjiga i u svijetu potaknula ponovni interes za talijansku književnicu Albu de Céspedes, unuku prvoga predsjednika Kubanske Republike. Njezin roman "Nikome nema povratka" doživio je 1938. senzacionalan uspjeh, više od 40 izdanja i prijevode na 20 jezika. Na hrvatski je 1960. preveden njezin drugi slavni roman "Na njenoj strani" a sada je pred nama "Zabranjena bilježnica" koju je prevela naša gošća Antonija Radić. U nastavku putujemo u naše književno susjedstvo. Srđan Valjarević, pisac čiji je roman "Como" mnogima bio omiljeno štivo, objavio je novu knjigu. O čemu je riječ, zna književni kritičar Dario Grgić.

Danas govorimo o dvije nove knjige hrvatskih autora. Jedna od njih uzdiše već na naslovnici - "Ah". Dragan Jurak napisao je neobičnu knjigu - žanrovski križanac filmskog eseja, poezije u prozi, autobiografije te pisma bez adresata. Gost u studiju Andrija Škare u novoj zbirci vraća se pričama, isječcima iz života stanovnika jednoga kvarta, slučajnostima koje mogu promijeniti život. Na naslovnici je ilustracija Stipana Tadića a na njoj Super Andrija, sigetski neboder, jedan od simbola "Novog dijela grada", a to je naslov i mjesto radnje priča Andrije Škare. I za kraj jedna književna poslastica - kritičar Dario Grgić prisjetio se Stefana Zweiga, slavnog austrijskog književnika između dva svjetska rata, a knjiga o kojoj će biti riječ zove se "Jučerašnji svijet" i simptomatična je i za ovo vrijeme u kojem sve ono dobro pomalo klizi u prošlost.

U fokusu današnje epizode književne su prevoditeljice. Poznate su laureatkinje ovogodišnje nagrade Iso Velikanović, nagrade koju dodjeljuje Ministarstvo kulture za najbolje književne prijevode. I nagradu za životno djelo i godišnju nagradu dobile su prevoditeljice s francuskog jezika. Bosiljki Brlečić ovo je već druga nagrada za životno djelo jer uz Nagradu Društva hrvatskih književnih prevoditelja za prijevod knjige Rolanda Barthesa Fragmenti ljubavnog diskursa odlikovana i Nagradom "Josip Tabak" za životno djelo. Dobitnica Godišnje nagrade Vlatka Valentić nagrađena je za prijevod romana Godine Annie Ernaux. I u nastavku emisije gošća nam je književna prevoditeljica: Ksenija Banović otkrit će nam tajne veze hrvatske i bugarske književnosti. Povod našem razgovoru je prijevod romana Vremensko utočište Georgija Gospodinova.

Poznata slovenska filozofkinja i sociologinja Renata Salecl bila je gošća Filozofskog teatra u Zagrebu pa smo i mi iskoristili priliku za razgovor s nekadašnjom pripadnicom znamenite Ljubljanske škole psihoanalize a današnjom profesoricom na London School of Economics, istraživačicom pri Institutu za kriminologiju na Pravnom fakultetu u Ljubljani te profesoricom na Birkbeck Collegeu. Autorica je knjiga "O anksioznosti", "(Per)verzije ljubavi i mržnje" i "Tiranija izbora", a povod našem razgovoru je knjiga "Čovjek je čovjeku virus" koju je sa slovenskoga prevela Anita Peti Stantić. Alfred Fischer bio je osječki Židov, studirao je filozofiju u Beču, završio pravo u Zagrebu, odvjetnik koji se 1941 s obitelji sklonio u Mađarsku. Posljednjih godina rata skrivali su se u Budimpešti, a Alfred je u bilježnice zapisivao svoja politička i filozofska promišljanja, opisivao život u Budimpešti pred sam kraj rata. Njegovi dnevnički zapisi sada su prvi put objavljeni pod naslovom: "Još nekoliko dana"

Lik Antigone iz istoimene Sofoklove tragedije bio je i ostao inspiracija mnogim autorima. Antigonina ustrajnost da dolično pokopa brata Polinika, unatoč zabrani kralja Kreonta, otvarala je i još uvijek otvara rasprave o etičkim, političkim, pa i rodnim implikacijama njezina čina. Priča o hrabroj ženi iz Tebe ne zastarijeva, pitanje je zastarijevaju li prijevodi tog djela. O tome, ali i o nekim drugim filološkim pitanjima razgovaramo s Nevenom Jovanovićem, inače autorom najnovijeg prijevoda "Antigone" na hrvatski jezik.

Tena Štivičić jedna je od rijetkih umjetnica koja je ustrajnim radom uspjela biti kontinuirano prisutna na svjetskim kazališnim daskama. Prva je hrvatska autorica čija je drama izvedena u jednom od najvažnijih svjetskih kazališta, National Theatreu u Londonu. Riječ je o drami "Tri zime", ujedno prvoj jedne hrvatske autorice koja je osvojila najprestižniju nagradu za dramatičarke engleskog govornog područja Susan Smith Blackburn. Povod našem razgovoru nedavno je objavljena drama "64" koju u režiji Arije Rizvić možemo gledati i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. A u idućim minutama predstavit ćemo one kojima predajemo leno hrvatske književnosti, mladim, tek stasalim autorima. Nagrada "Na vrh jezika" namijenjena je pjesnicima a nagrada "Prozak" fikcijskoj prozi i dodjeljuju se autorima i autoricama do 35 godina. Preostaje nam još rubrika "Kucamo na vrata zaboravljenih asova" - kritičar Dario Grgić pokucao je na vrata filozofa Oswalda Spenglera koji mu se ukazao sa svojom ranom knji

Danas je Dan hrvatske knjige a sutra Svjetski dan knjige i autorskih prava pa smo se kao i uvijek priključili našoj najmasovnijoj manifestaciji koja promiče knjigu i čitanje. Tijekom sljedeća četiri dana održat će se čak 1200 programa i akcija u 250 gradova i mjesta diljem Hrvatske, koji se nakon pandemijskih godina ponovno iz virtualnih prostora vraćaju u stvarni. Tema ovogodišnje 11. Noći knjige je Knjiga kao prostor slobode, a za sam naziv preuzet je stih Vesne Parun pa tako obilježavamo i stotu obljetnicu rođenja naše velike pjesnikinje. Dužnost slobodnog čovjeka: da slobodu pretvara u misao, tako je govorila Vesna Parun.

Naš je gost Lars Fr. H. Svendsen, profesor na Institutu za filozofiju Sveučilišta u Bergenu. Dobitnik je nekoliko međunarodnih nagrada, a knjige su mu prevedene na 25 jezika. Najpoznatije su mu knjige "Filozofija dosade", "Što je filozofija?", "Filozofija zla", "Strah" i "Filozofija usamljenosti" i najnovija "Filozofija laži". Nakon razgovora o slobodi, zlu i laži, vrijeme je za mitologiju. I to onu grada Daruvara u koji je filmski, televizijski, kazališni i radijski scenarist, redatelj i pisac Dejan Šorak smjestio radnju svog novog krimića "Kupelj boga Silvana".

Današnju emisiju započet ćemo razgovorom s Nadom Gašić u povodu njezine nove knjige, zbirke priča "Posljednje što su vidjele". Priče bi se mogle proglasiti kriminalističkim, ali kada je ova autorica u pitanju, njezinoj zaigranoj prozi najbolje je ne podizati žanrovske međe. Tema razgovora s književnim kritičarom Dariom Grgićem je 14. roman Salmana Rushdieja, autora čija su "Djeca ponoći" jedini roman koji je osvojio čak dva Bookera. Djela su mu prevedena na više od 40 jezika, dobio je brojne svjetske nagrade, zbog svojih književnih zasluga proglašen je vitezom, član je Američke akademije umjetnosti i književnosti i trenutačno predaje kao gost na Sveučilištu u New Yorku. Počasni je doktor i član šest europskih i sedam američkih sveučilišta. Roman "Quichotte", koji ćemo predstaviti, s engleskog je preveo Saša Stančin.

Prošli tjedan četrdesetak autora iz Hrvatske i inozemstva družilo se na Zagreb Book Festivalu. Naslovna tema ove je godine bila "Apokalipsa danas: ili o odnosu prirode i društva", a mi smo razgovarali s Rachidom Lamrabet, belgijskom autoricom marokanskog podrijetla, čiji smo roman "Reci to nekome" pročitali u prijevodu Romane Perečinec. Protagonist je mladi Marokanac koji se, zajedno s mladićima iz drugih francuskih kolonija, tijekom Prvog svjetskog rata borio na francuskoj strani.

Robert Međurečan, Animafest u knjizi i Andri Snær Magnason Robert Međurečan poznato je ime na domaćoj književnoj sceni, a pažnju je pobudio svojom trilogijom o mračnoj strani rata, djelomično baziranoj na vlastitom ratnom iskustvu. Jedan se kritičar upitao, kamo će otići Međurečanovi likovi nakon rata, a sada je s romanom "Domovina to go" stigao i odgovor: otići će na privremeni rad u Njemačku, na bauštelu. Studio je rezerviran za razgovor o jednoj posebnoj monografiji - "Pedeset godina Animafesta Zagreb". U njoj je jedna od najznačajnijih kulturnih manifestacija u Hrvatskoj, koja je Zagreb pozicionirala na svjetsku mapu animacije, konačno i ukoričena. U završnici emisije nastupa internacionalni borac, zviždač, koji neumorno upozorava na posljedice globalnog zatopljenja, islandski pisac i aktivist Andri Snær Magnason. Iskoristili smo njegovo gostovanje na Zagreb Book Festivalu kako bi ga priveli na informativni razgovor o njegovoj knjizi "O vremenu i vodi".

Na ovogodišnjem Festivalu europske kratke priče nismo mogli propustiti razgovor s kultnim piscem Hanifom Kureishijem o rasi, klasi, seksualnosti, tematici koja ga zaokuplja već 30-ak godina još od slavnog romana "Buddha iz predgrađa". Nakon razgovora s književnom rock-zvijezdom u studiju nas čeka zvijezda u nastanku, Lana Bastašić za svoj je prvi roman "Uhvati zeca" dobila Nagradu Europske unije za književnost, roman je ušao u uži izbor za NIN-ovu nagradu i preveden je na 20-ak jezika. Nakon njega objavila je zbirku priča "Mliječni zubi", potaknula petero mladih pisaca da zajedno s njom napišu dnevnik "2020." a nedavno je objavila novu knjigu "Crveni kofer".

Gost ovotjedne emisije je Omer Rak. U novom, trećem romanu "Oneiricon" ovaj esejist, dramski pisac i romanopisac ponovno na vješt način isprepleće pripovjedne niti fabule miješajući na zadivljujući način žanrove erotskog, fantastičnog, mitskog i krimi-romana s elementima horora. Nataša Govedić ne piše samo prozu, kritike, znanstvene i esejističke tekstove, ona piše i poeziju. U svojoj prvoj zbirci "Zlice i vilice" bavi se fenomenom zla i našeg odnosa prema njemu. Ali dok piše o zlu ukazuje da uvijek možemo odabrati dobro. Pjesme Nataše Govedić u knjizi su se susrele s grafikama likovne umjetnice Hane Lukas Miđić. A za kraj kucamo na vrata još jednog zaboravljenog asa. Poljski pisac Roman Javorski jedan je od onih pisaca koje su povijesni pregledi i leksikoni sustavno mimoilazili. Ali, zato Javorskog spominje i hvali naš ugledni polonist Zdravko Malić, a to ipak nešto znači. I kritičar Dario Grgić odlučio je Javorskome posvetiti idućih nekoliko minuta. Riječ je o njegovoj zbirci priča "

Naš današnji gost Dragan Velikić čak je dvaput dobio NIN-ovu nagradu za najbolji roman, za "Ruski prozor" i "Islednika". Dobitnik je nagrade Miloš Crnjanski, Meša Selimović, Kočićevo pero i brojnih drugih nagrada. "Via Pula", prvi roman Dragana Velikića objavljen je 1988. na srpskom jeziku jer, kako kaže autor, nije razmišljao o tome da je sadržaj pulski a jezik beogradski; to se tada nije isključivalo. Velikić je želio "Via Pulu" vratiti materinskom govoru pa je u hrvatskom izdanju romana Paola Orlić adaptirala tekst i ostvarila piščevu želju. Roman "Astragan" objavljen je 1991. u slavnoj Hit biblioteci Zlatka Crnkovića ali tada je ostao zameten vihorom rata pa je novo izdanje, tri desetljeća poslije, jednima prilika za prvo a drugima za novo čitanje u vremenu jednog drugog, danas aktualnog rata. Tako su se knjige koje se bave transformacijom u vremenu i i same pomalo transformirale.

Zahvaljujući našoj današnjoj gošći, na hrvatskom smo mogli čitati mnoga djela američke književnosti koja su pisali klasici poput Williama Faulknera i Marka Twaina. Glasoviti engleski roman Emma Jane Austen u njezinom prijevodu doživio je već tri izdanja u tri nakladničke kuće. Dobitnica je nagrade za životno djelo Društva hrvatskih književnih prevodilaca i najvećeg prevodilačkog priznanja u nas, nagrade "Iso Velikanović" za životno djelo. Mnogo je razloga za razgovor s Vjerom Balen-Heidl, a direktan povod prijevod je romana Zalagaoničar Edwarda Lewisa Wallanta, jedan od prvih američkih romana o čovjeku koji je preživio Holokaust, prodan u više od 500.000 primjeraka odmah po objavljivanju 1961. Prije toga idemo u Rijeku, u posjet piscu Zoranu Žmiriću kojemu je upravo izišao novi roman, Hotel Wartburg. Naslov asocira na legendarni istočno-njemački automobil Wartburg, ali on je u Žmirićevom romanu tek okidač za uspomene na godine odrastanja i sazrijevanja u sjeni dominantnog oca, najblaže