Knjga ili život

Emisija "Knjiga ili život" u novu sezonu kreće uz "Vrisak", riječki sajam knjiga i festival autora. O stripu razgovaramo s Benjaminom Legrandom, jednim od autora kultnog "Snjegolomca", jednog od najvažnijih znanstvenofantastičnih stripova u povijesti (prevela Petra Matić). Švedska autorica Moa Romanova predstavlja "Čudakinju", strip o problemima mladih s mentalnim zdravljem. Slijede dnevničke priče: "Adolfove uši" Marka Pogačara i "Kućni ljudi" Almina Kaplana te "Mirovanje" Dunje Matić. Nakon dnevnika vrijeme je za filozofiju i "Sablasti tranzicije" Ankice Čakardić. A za kraj satira o čovjeku koji raj doživljava "Kao pakao" Ivice Ivaniševića.

Na početku emisije "Knjiga ili život" putujemo u malu zemlju velikih čitatelja. Na Islandu 318.000 ljudi kupi dva i pol milijuna knjiga godišnje. Kažu da je svaki drugi stanovnik Islanda i napisao knjigu. U antologiji naslova "Svjetlucaju ledene perle djela" 12 autorica i autora prvi su put s islandskog prevedeni na hrvatski, a autori su gostovali na "Reviji malih književnosti" u zagrebačkoj "Booksi".

"Nemoj ići u Anderlecht" poručuje naslov nove knjige priča mostarskog pisca na privremenom boravku u Belgiji, Srđana Gavrilovića. U 13 priča autor koji iz Mostara stiže u Belgiju gdje mu je djevojka na doktoratu bilježi svoja tumaranja od "kafane do kafane", od grada do grada, a svoje je dojmove osim u knjizi podijelio i s nama. Simbolika prelaska preko rijeke utisnula se u novi roman Zorana Ferića. I kao što roman "Ljubavnik" Marguerite Duras započinje na skeli preko Mekonga gdje petnaestogodišnja junakinja susreće sredovječnog kineskog bankara, sredovječni pisac i dvadesetdvogodišnja studentica u romanu "Dok prelaziš rijeku" otisnuli su se s one strane dobra i zla ili bar prekršili sva pravila građanskog morala. O romanu koji je i posveta kultnom "Ljubavniku" i drukčiji od njegovih prethodnih romana razgovaramo sa Zoranom Ferićem. A za kraj uz Martinu Divić i putopis "Ne postoji sutra u Atru" odlazimo u sjeverozapadnu Afriku, Mauritaniju, Senegal, Maroko...

Prije 100 godina objavljen je roman koji se smatra vrhuncem književnog modernizma a mi se pridružujemo obilježavanju obljetnice Uliksa uz knjigu Nuale O'Connor "Nora" u kojoj je glas dobila Joyceova životna partnerica, muza i inspiracija za lik Molly Bloom. Naš gost je književni kritičar Dario Grgić. U emisiji Knjiga ili život najčešće razgovaramo s domaćim piscima ali ovaj put dajemo riječ onima koji njihove knjige čine razumljivima i dostupnima svjetskoj publici, prevoditeljima. Nismo zaboravili ni one koji svjetsku književnost prevode nama. Goran Čolakhodžić podsjetio nas je na pomalo zaboravljenog klasika rumunjske književnosti Panaita Istratia.

Danas kada se susrećemo sa stalno novim migrantima, Robert Perišić podsjetio nas je da je i naša civilizacija posljedica nekih davnih migracija. Roman Brod za Issu vraća nas u 4. stoljeće prije naše ere, u doba u kojem Iliri nisu htjeli piti vino koje su donijeli Grci, kao čin svojevrsnog otpora tadašnjoj globalizaciji, dok su pak Grci pivopije smatrali barbarima. Naš je gost Robert Perišić.

U studiju razgovaramo s profesorom Tomislavom Brlekom, autorom Antologije.

'Hiljadudevetstošezdesete: fragmenti dnevnika' prvo su cjelovitije izdanje Krležinih dnevnika nakon piščeve smrti. Zapisi su to koje je bilježio od kraja pedesetih do ranih sedamdesetih godina 20. stoljeća, kada je prestao pisati dnevnik. Priredio ih je leksikograf i krležolog Vlaho Bogišić s kojim je razgovarala Jelena Jindra. Ivana Šojat objavila je dvadesetak knjiga. Piše poeziju, eseje, drame, priče, romane, slikovnice, a uz to se i aktivno bavi književnim prevođenjem. Teško je nabrojiti sve teme kojima se Ivana Šojat u svojim knjigama već bavila a u novom romanu "Sama" otvara pitanja o društvenim pritiscima na žene i njihovim intimnim strahovima. Vraćamo se u šezdesete godine prošlog stoljeća, doba kada je svemirska utrka bila na vrhuncu. Temom zloupotrebe životinja u znanstvene svrhe bavi se književnica i urednica u Dramskom programu Hrvatskoga radija Lada Martinac Kralj u romanu "Lajanje na svemir".

Za književni početak godine odabrali smo pisca poznatog po kontroverzama, proroka koji u svojim fikcijama nije samo predvidio duh budućeg vremena nego i terorističke napade. Ipak, najveći moralist svjetske književnosti više nije toliko otrovno ciničan i bezobrazan koliko melankolično depresivan. No, prije razgovora o novom romanu Michela Houellebecqa Uništiti vraćamo se piscu uz čije smo novoobjavljene fragmente dnevnika Hiljdudevetstošezdesete završili prošlu godinu - Miroslavu Krleži. Memorijalni prostor, odnosno stan u kojem su 30 godina živjeli slavna glumica HNK Bela i jugoslavenski i hrvatski pisac Miroslav Krleža oštećen je u zagrebačkom potresu. Od tada su minule gotovo tri godine, a stan je i dalje zatvoren za posjetitelje. Nema ni naznaka obnove. Ljubaznošću kustosice Vesne Vukelić obavili smo kratku novinarsku inspekciju, provjerili stanje Krležine biblioteke, umjetnina, antiknog namještaja i ostalih dijelova baštine za koju se brine Muzej Grada Zagreba.

Posljednje misli književnog kritičara Darija Grgića izgovorene u ovoj emisiji bile su posvećene filozofiji. U našoj rubrici Kucamo na vrata zaboravljenih asova Grgić nas je godinama podsjećao na pomalo zaboravljene autore vrhunskih djela a sada donosimo njegova posljednja dva poziva na čitanje. Priče o čovjeku Constantina Noice i Predavanja o Nietzscheu Vanje Sutlića zaboravljeni su asovi koje bismo trebali pročitati, rekao je Dario Grgić.

Crni zec - sabrane i nove pjesme Drage Glamuzine omogućile su nam da u linearnom slijedu pratimo pretvorbu njegova života u tekst, fikcionalizaciju piščevog građanskog ja koje u dijalogu s lirskim junakom stvara novu književnu istinu. Eros i tanatos, obitelj i preljub u okružju surovog korporativnog kapitalizma. Likovi, motivi, razgovori s prethodnicima koji su ga obilježili ali i vlastitim knjigama dopunjuju se i klize kroz zbirke Mesari, Je li to sve i Everest koje kada se čitaju zajedno nalikuju na roman u stihovima. Novi roman Marine Šur Puhlovski Virus, potres, brak nastavlja se na ciklus romana o Sofiji Kralj (Nesanica, Ljubav, Igrač, Divljakuša, Zbogom djevojčice), s tim da je glavna tema ovog romana njezin brak s junakom Igrača, odnosno 45 godina tog braka. On je većinu tog vremena propadao, ali se ipak održao gotovo pola stoljeća, jer je "institucija" žilava, kako na jednom mjestu kaže junakinja.

Ex libris je antikvarijat u čijem se, pomalo starinskom ambijentu, već godinama vole okupljati pisci i čitatelji, prava riječka književna oaza, proglašena nedavno i najboljim antikvarijatom u Hrvatskoj. Uz to, ovaj se prostor katkad transformira i u klupski ambijent pogodan za koncerte, kazališne izvedbe, okrugle stolove... Uz sve to Ex libris se bavi i nakladništvom a sada je povodom 60. rođendana Željka Međimorca objavljena knjiga Kralj hrbata.

Nada Kuršl, junakinja romana Očenaš, pred smrt polaže završni račun svoga života. Jer nakon smrti ostaju laži a ova ugledna zagrebačka gospođa koja je prekinula lanac koji ju je vezao za grijehe predaka često ponavlja: Ja sam Nada Kuršl, ja znam, ja pamtim. Naša je gošća Iva Ušćumlić, književnica koja je nakon romana Duhovi i Omara i u svom trećem romanu Očenaš zagrebla u samu utrobu života Zagreba. Zatim se vraćamo u prošlost, u 17. stoljeće, epohu koju povjesničari zovu zlatnim dobom španjolske književnost. Nećemo se baviti Cervantesom nego njegovim suvremenikom Franciscom de Quevedom i knjigom Snoviđenja o kojoj smo razgovarali s prevoditeljem Karlom Budorom.

U današnjoj emisiji razgovarat ćemo sa Stankom Andrićem, povjesničarom, piscem, prevoditeljem i urednikom. Čovjekom koji je još tijekom studija francuskog i latinskog jezika objasnio Povijest Slavonije u 7 požara. Doktorirao je na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti. Nagradu Vladimir Nazor dobio je za knjigu Dnevnik iz JNA i druge glose i arabeske. Eseje je nazvao Enciklopedijom ništavila, objavio roman Simurg i brojna historiografska djela. Povod razgovoru je biblioteka Per speculum koju uređuje. Književnost i pamćenje u suvremenom romanu u Rusiji tema je knjige Moja domovina - SSSR. S autoricom Danijelom Lugarić Vukas s Katedre za rusku književnost razgovarali smo o odnosu pisaca prema prošlosti i u kontekstu rata u Ukrajini.

Jedan od najperspektivnijih latinoameričkih autora, Carlos Fonseca, nedavno je u Zagrebu predstavio roman "Muzej besanih" u prijevodu Ele Varošanec Krsnik. Rođen je u Kostariki, mladost proveo u Portoriku, a onda ga je stipendija odvela u SAD, na prestižno sveučilište Stanford gdje je je diplomirao pa zatim doktorirao na Princetonu. Preselio se u Europu i danas predaje postkolonijalnu latinoameričku književnost na Cambridgeu. Uz to je stigao napisati tri romana. Razgovarali smo o "Muzeju besanih".

Tema emisije "Knjiga ili život" je čileansko-španjolski pisac Roberto Bolano čija književna ostavština već dvadeset godina uzbuđuje i publiku i kritiku. Bolanovi postumno objavljeni romani (umro je 2003. u Barceloni) redovito postaju bestseleri, takav je bio slučaj s romanom "2666" koji je i kod nas rado čitan i komentiran. Povod za razgovor o Bolanu njegova su dva netom objavljena romana, "Amulet" i "Udaljena zvijezda", o kojima razgovaramo s prevoditeljicama Elom Varošanec Krsnik i Tatjanom Tarbuk.

Marko Gregur, koji je za roman "Vošicki" osvojio nagrade Vladimir Nazor i Fric, govori o svom novom romanu "Šalaporte": o otoku Prviću, umjetnosti i smislu, pobjednicima, gubitnicima i dijalektima. Knjiga koju niti jedan poklonik pisane riječi ne bi smio propustiti svakako je "Beskraj u trsci", bestseler španjolske filologinje i spisateljice Irene Vallejo o velikoj avanturi knjige u antičkom svijetu. Prevoditeljica knjige Silvana Roglić i urednica Iva Karabaić uvode nas u avanture i nedaće koje je knjiga trebala proći da bi preživjela turbulentna tisućljeća i došla do današnjih čitatelja.

Sibila Petlevski je svoj impresivni opus proširila brojnim granama umjetnosti i znanosti. Piše pjesme, drame, libreta, znanstvene i stručne knjige, prevoditeljica je i urednica književnih antologija i znanstvenih publikacija. Dobitnica je nagrade Vladimir Nazor za knjigu poezije, nagrade Petar Brečić za dramaturgiju i nagrade T-portala za najbolji roman. Profesorica je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu a odnedavno i redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Povod našem razgovoru je njezin novi roman Točka poraza. Prije 20 godina objavljen je roman preminulog književnika Sime Mraovića pod naslovom Konstantin Bogobojazni - nevelik opsegom, ali tematski simptomatičan kada je u pitanju odnos prema drugom, drukčijem... Nedavno je novi život romanu udahnula audioadaptacija u izdanju Vijeća za srpsku manjinu. Mi smo razgovarali s autoricama radioromana: Dinom Vukelić i Natašom Puškar.