Knjga ili život

Emisija "Knjiga ili život", obnovljena i posve drukčija, sada na Trećem kanalu, ponovno vraća književnost na Hrvatsku televiziju. Dinamično, u samo 7 minuta, svakoga dana od ponedjeljka do četvrtka, predstavljat ćemo nove knjige, razgovarati s piscima i njihovim kritičarima, podsjećati na književne klasike koji su formirali današnje umjetnike.

"Knjiga ili život" predstavlja arhitekta i pisca Borisa Popovića koji otkriva što je htio reći knjigama "Vuizam" i "Sva predivna, beskonačna i konačno mrtva".

"Knjiga ili život" predstavlja urednicu i spisateljicu Irenu Lukšić.

Kako se riječki novinar, pjesnik i kritičar Davor Mandić upustio u avanturu pisanja proze u zbirci priča "Valjalo bi me zamisliti sretnim".

Prevoditeljica Petra Mrduljaš Doležal u društvu vitezova "Reda srebrnog zmaja" predlaže za prijevod viteške priče, naravno.

Jedan od najboljih suvremenih ruskih pisaca Mihail Šiškin govori o dobu novinarstva u kojem riječi u jednom danu zastare, o riječima koje su mrtve dok ih pisci ne uskrsnu i domovini na koju bi želio biti ponosan a ne može.

O epistolarnom romanu "Pismovnik" i njegovu mjestu u ruskoj književnosti govori kritičar Neven Svilar.

Kako je književnost utjecala na filmskog redatelja Petra Krelju i zbog čega je u Proustovu djelu pronašao i svoj život?

U rubrici "Ulični hodač" osvrćemo se na novu knjigu španjolske spisateljice Rose Montero. Njezina autopoetična knjiga "Luđakinja u nama" govori o grozničavoj potrebi za pisanjem i čitanjem, dakle, o onome dežurnom luđaku/luđakinji što nas tjera u ralje literature. O Rosi Montero, o pisanju i o čitanju razgovaramo s Dariom Grgićem.

Zovu ga "crnim vitezom češke književnosti ". Miloš Urban, romanopisac je koji u emisiji "7 minuta s autorom" otkriva kako su ga engleski horori, koje je gledao na TV kao dječak, usmjerili ga prema zaboravljenim žanrovima. U Zagrebu je predstavio triler o Pragu, roman "Lord Mord". Trenutno u Pragu sudjeluje u međunarodnom projektu "urbo kune", što na esperantu znači zajednički grad. U emisiji "Knjiga ili život" otkriva priču o fiktivnom gradu, temi filozofskog ZF-a koji piše.

Kritičar Neven Vulić za roman "Lord Mord" češkog romanopisca Miloša Urbana kaže kako je zanimljiva povijesna alegorija naše svakodnevice i propitivanje cijene napretka. Lord Mord ili Lord Smrti preporučujemo svima koji uživaju u atmosferi raskalašenosti koja simptomatično prethodi raspadu velikih i moćnih carstava. Radnja romana zbiva se 1897. u vrijeme raspada Austro-Ugarske Monarhije.

U knjizi "Književnost kao prisjećanje" prevoditelj i komparatist književnosti Lovro Škopljanac istražio je što pamte čitatelji, onih 99 posto neprofesionalnih čitatelja. U emisiji "Knjiga ili život" Lovro Škopljanac otkriva da ne može pobjeći iz kože profesionalnog čitatelja pa se, baš u skladu sa svojim radnim mjestom, Katedrom za komparativnu povijest hrvatske književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, često sjeti "Zbornika Nikše Ranjine", svoga prvog književnog prijevoda, posljednjeg romana Virginije Woolf "Između činova" i jedne od temeljnih knjiga u životu svakog prevoditelja "After Babel", Georgea Steinera.

U rubrici "Kucamo na vrata zaboravljenih asova" obrađujemo slučaj japanskog pisca i dramatičara Yukija Mishime koji je nedvojbeno obilježio poslijeratnu kulturu modernog Japana. Bio je jedan od najpopularnijih pisaca šezdesetih i sedamdesetih, a dosta je prevođen i na hrvatski jezik. Njegovo djelo "Ispovijedi maske" objavljeno je u Europskom glasniku. Pred kraj života pokušao je izvesti državni udar s namjerom da vrati cara na japansko prijestolje. O Mishimi govori književni kritičar Dario Grgić.

"Moj slučaj s Nietzscheom" tumači Lovro Pogorelić u emisiji "Knjiga ili život". Pijanist koji od 17. godine koncertira po cijelome svijetu, iz dnevne sobe, uz klavir, govori kako je u profesionalnoj fazi kada mu odgovara promišljati misao pruskog filozofa. Knjiga "S onu stranu dobra i zla" u fokusu je Lovrinog interesa. Iz nje nam je, s prozora svoga doma, čitao najznačajnije aforizme.

S kritičarkom Katarinom Luketić razgovaramo o novoj knjizi Dubravke Ugrešić. Doznajte zašto autorica vidi Europu u tonu sepije i kako u svojoj esejistici daje dijagnozu našeg društva i vremena.

SWAMI VIVEK PURI Swami Vivek Puri jogom se bavi od 14. godine tako da vježba 34 godine. 2007. postaje swami, sanjasi što znači onaj koji je ovladao samim sobom. Od 2013. je mahamndalešvar - onaj koji brine o očuvanju dharme - ispravnog života i duhovnosti. Swami Vivek Puri objašnjava zašto sve knjige nisu uvijek jednako dobre nego ovise o mjestu i vremenu u kojem smo ih čitali.

Uz sjajne mađarske pisce poput Petera Nadasa i Imre Kertesza, primjerice, odnedavno na hrvatskom, u izvrsnom prijevodu Viktorije Šantić, možemo čitati knjige izvanrednog Laszla Krasznohorkaija: roman "Rat i rat", pripovijetku "Posljednji vuk" i "UnutraJeŽivotinja", knjigu nastalu suradnjom Krasznahorkaija i Maxa Neumanna. Laszlo Krasznahorkai je prošloga tjedna gostovao u Zagrebu pa svi vi kojima se svidio i oni koji su druženje s piscem uživo propustili svakako pogledajte gostovanje Laszla Krasnohorkaija u emisiji "Knjiga ili život".

Laszlo Krasznohorkai našim je gledateljima nedavno bio najpoznatiji kao pisac prema čijim je knjigama kultni mađarski redatelj Bella Tarr snimao filmove, primjerice 7 i pol sati dug "Sotonski tango". Gledatelji Hrvatske televizije mogli su vidjeti dva Tarrova filma snimljena prema Krasznohorkaijevim knjigama "Werkmeisterove harmonije" i "Torinski konj". Večeras kritičar Neven Svilar govori o Krasznohorkaiju kao piscu sjajnog romana "Rat i rat" i pripovijetke "Posljednji vuk".

"10 minuta s akademkinjom Dubravkom Oraić Tolić" emisija je u kojoj jedina naša akademkinja u Razredu za književnost, sveučilišna profesorica, pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica, za gledatelje emisije "Knjiga ili život" izdvaja tek dio svega što je napisala. Poemu "Urlik Amerike" recitira u shopping centru okružena lego kockicama. Uspinjača je mjesto gdje izgovara vražji stih iz Palindromske apokalipse. Akademkinja Dubravka Oraić Tolić potpuno je drugačija od drugih. Vidjet ćete kako i zašto.

U današnjem izdanju emisije "Knjiga ili život" Helen Sinković govori o knjigama koje je prevela - riječ je o nekim od najzanimljivijih autora njemačkog govornog područja. Doznajte što je Helen rekla o nedavno objavljenom romanu "Kad svjetlost nestaje" Eugena Rugea.

Roker za pisaćim stolom, autor prvog našeg urbanog teksta "Sjaj epohe", supokretač FAK-a. Borivoj Radaković eksluzivno u emisiji "Knjiga ili život" čita dio romana u nastajanju koji će se zvati HBLJ (Hrvatski bedem ljubavi). Možete čuti i kako sa svojim bendom svira i pjeva "Boro bluz" jer evociramo vrijeme kraja 20. stoljeća kada je knjiga bila živa i vrijedna medijske pozornosti.

Jedan od najcjenjenijih europskih romanopisaca, Španjolac Javier Cercas, svojim romanima izaziva rasprave u svojoj rodnoj zemlji i izvan nje. Peruanski nobelovac Mario Vargas Llosa nazvao ga je "veličanstvenim dokazom da angažirana književnost nije mrtva". Da je to tako, dokazuju nam njegovi i na hrvatski prevedeni romani.

Danas predstavljamo dr. sc. Filipa Hameršaka i njegovu knjigu "Tamna strana Marsa", kao inovativan doprinos hrvatskoj historiografiji i prvu studiju o svjedočanstvima hrvatskih vojnika koji su ginuli u jednom od najvećih masakara u povijesti, Prvome svjetskom ratu.

U emisiji "Knjiga ili život" s Damirom Karakašem obilazimo mjesta na kojima protagonist njegova romana "Blue Moon" provodi kraj 80-ih, ista mjesta na kojima je te godine nakon kojih se sve promijenilo proživio i sam autor romana. Karakaš nas vodi u šetnju od Kulušića i Studentskog doma "Moša Pijade" do Like i govori o vremenu iz kojeg je bilo teško zamisliti budućnost.

U kanuu na zagrebačkom Jarunu Dinko Telećan čita dijelove svog prvog romana "Dezerter". Prevoditelj, pjesnik, putopisac u našoj emisiji govori kako se otisnuo u romaneskne vode s jednog od otoka u zadarskom arhipelagu.

Prvi roman "Dezerter" Dinka Telećana, prevoditelja, pjesnika i putopisca, središnja je tema kritike u ovoj emisiji "Knjiga ili život". Roman i razgovor o "Dezerteru" namijenjen je svima koji žele nakratko nestati iz svijeta koji poznaju, otputovati i putovati, jednostavno dezertirati iz svakodnevice.

Kako je u svojoj knjizi "Mučenice" Želimir Periš tematizirao problematiku ženskog rodnog identiteta kroz povijest i u suvremenom hrvatskom društvu i zašto je ta knjiga projekt, otkriva večerašnja emisija Knjiga ili život.

Zašto je Želimir Periš napisao veliku sagu o ženi? Kako se taj zadarski pisac uvukao pod kožu Evi, Penelopi, Mariji Curie, ženama naše svakodnevice, djevojkama, majkama, suprugama, kćerima, unukama i zašto tu knjigu moraju pročitati muškarci, doznajte u novom izdanju emisije Knjiga ili život.

Što je Dževada Karahasana privuklo perzijskom matematičaru, astronomu, filozofu i pjesniku Omaru Hajjamu? Je li on doista Faust Orijenta i naš suvremeni junak, te zašto njegov roman "Utjeha noćnog neba" ne traži čitatelje, nego sugovornike, pitanja su to na koja odgovara emisija Knjiga ili život.

Kako je Dževad Karahasan u romanu "Utjeha noćnog neba" beletristički prikazao kompleksnu i dramatičnu epohu islamskog srednjeg vijeka primjećujući i mnoge fenomene koji obilježavaju naš današnji svijet? Je li zaista ta epoha tako slična našoj? Na koji je način ušao u intimni svijet svojeg junaka Omara Hajjama i kakav je pripovjedač, doznajte u večerašnjoj emisiji Knjiga ili život.

Glavni lik naše emisije na temu "Moj slučaj s ..." je Dean Kotiga. Filmski kritičar, komparatist, hedonist i mnogima najhumorističniji lovac u TV kvizu "Potjera". Za sebe kaže da je prije svega Motovunjanin - Istranin. Svojim posebnim stilom otkriva nam zašto ga teretana podsjeća na Thomasa Manna, balet na krimi priču, a domar na Cervantesa.

„7 minuta s Ivanom Rogar“ emisija je u kojoj predstavljamo tu spisateljicu, urednicu i prevoditeljicu. Njezina nedavno objavljena prva knjiga „Tamno ogledalo“ zbirka je priča kojima Ivana ne želi utješiti čitatelja nego ga uznemiriti. Teme i motivi su razni naprimjer loše prijateljice, zlostavljane žene, mediokriteti. Nakon što pročitate priče, stanite i zapitajte se: „Što to nije u redu s ovim svijetom?“, jer ako ste uistinu čovjek onda svijet o kojem piše Ivana, nije vaš svijet.

Spisateljica, urednica i prevoditeljica objavila je zbirku priča koje funkcioniraju kao odraz društva u kojem nedostaje empatije. Budući da je odraz u ogledalu mnogih sve tamniji možda nas Ivanine priče malo trgnu.

Ksenija Kušec studirala je arhitekturu i Muzičku akademiju, svira saksofon i klavir, predavala je u gimnaziji i počela pisati... Objavila je dvije knjige za djecu „Priče iz Sunčeva sustava“ i „Janko i stroj za vrijeme“ a u emisiji „Knjiga ili život“ govori o svojoj zbirci kratkih priča „Reci mi sve“ i novom romanu „Sobe“ u kojem kroz mnoštvo sjajno zapaženih detalja gradi sliku male otočke sredine, piše o zanemarivanju u braku, jednoj nemogućoj ljubavi i ljudskoj pohlepi. Ksenija Kušec je jedna od najzanimljivijih spisateljica koje su objavljivati počele u protekloj petoljetki.

Iako je putopisanje u Hrvatskoj sve popularnije, književna vrijednost tih uradaka uglavnom je niskog intenziteta. Zato je klasični pristup Juraja Bubala gotovo iznimka. Nakon dvije zapažene putopisne knjige, svojom zadnjom knjigom "Dodir Orijenta", Bubalo potvrđuje visoke standarde svoga pisanja. Riječ je o desetak putopisnih cjelina, od inicijalnog putovanja u Grčku pa sve do uobičajenih, daleko-istočnih destinacija, a svako od putovanja obogaćena je referencama na Bubalove velike literarne prethodnike.

Sutra u Splitu počinje "Pričigin", festival pričanja priča koji se održava već deveti put. Uigrani tim Petar Filipić i Renato Baretić vratili su u Hrvatsku kulturu usmeno pripovijedanje a na "Pričigin" privukli mnoštvo ljubitelja priča. Interes je toliki da je zbog gužve iz godine u godinu sve teže pronaći mjesto u prostorima u kojima se festival održava. Priču o "Pričiginu" u našem zagrebačkom studiju tumači Kruno Lokotar, jedan od stalnih urednika i voditelja festivalskih programa. Doznajte što vas od sutra očekuje na "Pričiginu" koji ćete ove godine moći pratiti i iz vlastitog doma u izravnom prijenosu na trećem programu HTV-a.

Glavni junak njegovih romana uvijek je Bosna i njezin rat. Svojim romanom "Kad magle stanu" promijenio je sliku naše ratne književnosti. Prema njegovu romanu "Živi i mrtvi" Kristijan Milić snimio je iznimno uspješan film. Sada je napisao novi ratni roman "Svježe obojeno". On je Josip Mlakić, a kako je obojao svoj svježe objavljeni roman, pogledajte u emisiji Knjiga ili život. Doznat ćete kako se živi u Bosni i je li traumatično pisati o traumama.

Kako je u romanu "Svježe obojeno" Josip Mlakić uspio na nov način obojati temu rata i kako bosansku traumu stavlja u univerzalni okvir? Kojim stilom pristupa jezivoj temi izbjeglištva? Na koji način vodi dijalog s romanom "Cesta" Cormaca McChartyija i s filmom "Život je lijep" Roberta Begninija? Može li igra obraniti djecu od ratnih strahota? Pitanja su to na koja odgovara emisija Knjiga ili život.

„Slabost je snaga“, jedna je od teza i Alema Korkuta. Kipar i profesor na zagrebačkoj ALU, u ateljeu na Žitnjaku, neprekidno je u procesu umjetničkog stvaranja. Za emisiju „Knjiga ili život“, odvojio je vrijeme za razgovor o kultnoj knjizi „Walden“ H.D. Thoreau, Senku Karuzi i svima nam malo poznatim pjesmama Daniila Harmsa, u knjizi „Pucanj ispred“. Budući da smo često ispred, knjiga koju je vrlo teško nabaviti s ilustracijama Danijela Žeželja s veseljem ćemo vam pokazati u našoj emisiji.

Što se događa na suvremenoj makedonskoj sceni? Vode li i tamo, kao kod nas, glavnu riječ žene? Sudeći po spisateljici Rumeni Bužarovskoj izgleda je tako. Iz nekoć najsunčanije jugoslavenske republike stiže nam zanimljiva zbirka od osam kratkih prica, lukavo nazvana Osmica. Priče su dramoleti iz svakodnevnice, nema tu velikih tema, ni velikih raspleta, a opet Rumena svojim karverovskim stilom uspijeva ih oblikovati kao napete krimiće iz obiteljskog miljea. O svojoj prevedenoj knjizi, ali i šire u emisiji govori autorica Bužarovska.

„Bolivijke pričaju“- antologija suvremene pripovijetke, zbirka je priča nedavno objavljena kod nas. U knjizi su objavljene priče koje su pisale isključivo žene od afirmiranih spisateljica do onih koje su tek nade književne bolivijske literarne scene. Knjiga „Bolivijke pričaju“ hrvatskog čitatelja upoznaju s malo poznatim nam književnim prostorom. Prevoditelj s španjolskog Matija Janeš uz bolivijsku glazbu koju svira grupa Ayllu, govori o pričama koje su egzotične, senzualne, bizarne i provokativne.

Francuski filozof Alan Finkielkraut godinama je pisao eseje o omiljenoj literaturi koje je najzad prikupio u knjizi pod naslovom Pametno srce. Riječ je o filozofskim obradama veoma raznorodnih knjiga, od Camusovog Prvog čovjeka, preko epohalnog Sve teče Jurja Grosmana pa do Dostojevskog, Rotha, Kundere i ostalih proznih majstora. O ovoj inspirativnoj knjizi razmjenjujemo prijateljsku vatru s kritičarom Darijem Grgićem.

Pjesnik je danas nitko i ništa i baš svatko, kaže najnoviji dobitnik najuglednijeg hrvatskog pjesničkog priznanja, Goranova vijenca, Mario Suško. Zašto njegovo pjesništvo ne pripada nigdje i svugdje? Zbog čega je njegova poezija, poezija egzila i ratne traume, te može li se pamćenje staviti u okvir, doznajte u emisiji Knjiga ili život.

Najizvođeniji katalonski dramski pisac Sergi Belbel došao je u Hrvatsku vidjeti kako njegova komedija "Mobitel" izgleda u izvedbi kazališta "Moruzgva". Ekipa emisije "Knjiga ili život" iskoristila je priliku za razgovor poznatim piscem, donedavnim ravnateljem Katalonskog nacionalnog kazališta, autorom čiji su kazališni komadi već poznati našoj publici: splitska publika gledala je njegovu dramu "Poslije kiše", zagrebačka "Milovanja" a riječka crnu komediju "Brutta". Sergi Belbel otkrio nam je zašto već nekoliko godina ne piše, kolika je važnost katalonskog jezika u kazalištu i objasnio kako teroristički napad u zračnoj luci, pokretač radnje komedije "Mobitel", funkcionira kao suvremeni deus ex machina.

Tatjana Gromača književnica je izvan svih trendova koja istražuje i stvara nove književne krajolike ispisane hipersenzibilnim autorskim rukopisom. Nakon uspješnih romana Crnac i Božanska dječica , sada je napisala knjigu poetsko-metafizičih zapisa koja zamućuje granice žanrova. Zašto je to lišće naneseno vjetrom i kako je vjetar raznio to lišće doznajte u emisiji Knjiga ili život.

Mladen Martić, jedan od naših najboljih prevoditelja s poljskog za emisiju Knjiga ili život otkriva važnost Gustava Herlinga Grudzinskog, poljskog pisca koji je dugi niz godina živio u Italiji. Grudzinski je zbog života izvan Poljske posve izdvojen i iz poljske stvarnosti. On je autor knjige „Drugi svijet“ koja je objavljena na sve svjetske jezike. Mladen Martić uspio je zainteresirati nakladnike za njegov mini roman „Bijela noć“ u podnaslovu Kazališne pripovijesti. Namjerava ga prevesti kao i neke poljske krimiće, žanr koji se na svjetskoj sceni upravo bori za prestiž nad skandinavskim krimićima

Karl Kraus austrijski je polemičar, pisac i dramatičar te jedan od najutjecajnijih autora prve polovine dvadesetog stoljeća. Njegova opsežna antiratna djela nadahnula su mnoge revolucionarne duhove u Europi, a na njima se napajao i mladi Krleža. O njegovoj gigantskoj, upravo prevedenoj drami Posljednji dani čovječanstva razgovaramo s urednikom i izdavačem Josipom Pandurićem

Pjesnički zbornik "Hrvatska mlada lirika 1914". zaokružio je jednu epohu. Objavljen je u godini smrti Antuna Gustava Matoša i početka Prvoga svjetskog rata, a okupljene su pjesme dvanaestorice autora od Andrića, preko Kamova do Ujevića. Sto godina nakon njegove objave pred sobom imamo njegovu novu varijantu, Hrvatsku mladu liriku iz 2014. sa suvremenim pjesničkim glasovima. Kojim? Što naše današnje pjesnike veže s pjesnicima od prije stotinu godina, a što razdvaja? Što se promijenilo u odnosu na 1914.? Koje su ključne preokupacije hrvatske mlade lirike danas? O tome govori urednik zbornika, jedan najvažnijih mladih hrvatskih umjetnika i kritičara Marko Pogačar.

Nedavno prevedeni romani nagrađivanog i jednog od najzanimljivijih talijanskih suvremenih pisca Alessandra Piperna i hrvatskom čitateljstvu otvaraju svijet građanske klase legitimnog lika romana grada Rima. Literarni diptih „Progon“ i „Nerazdvojni“, prikazuje propast rimskog dječjeg onkologa Lea Pontecorva te utjecaj tog pada na živote njegove supruge Rachel i sinova. Sjajno napisan roman, napet na granici apsurda uz dodatak humora razlog je zašto su „Nerazdvojni“ najbolji talijanski roman u posljednjih deset godina.

„Nebo u kaljuži“ prva je zbirka priča Svena Popovića. Mjesto radnje je stvarnost, snovi i neke druge dimenzije. Vrijeme: sadašnje, ali u duhu 80-ih godina prošloga stoljeća. Likovi: mladi ljudi, sjene, proroci drugoligaši, nebeska birokracija. Glazba: sve od punka pa do danas ali na vinilu. Dvadesetak priča o odrastanju, ljubavi, životu, snovima pa i potrazi za smislom, mladoga pisca koji je svoju fikciju zaigrano ali dosljedno udaljio od stvarnosne proze.

O dubokom tragu koji je na hrvatskom tlu ostavio političko-satirički list Feral Tribune svjedoči upravo objavljena knjiga novinara i publicista Borisa Pavelića "Smijeh slobode". Zbog presjeka svih važnih događaja u 25-godišnjem razdoblju knjiga prerasta u malu ali impresivnu "feralovsku" povijest Hrvatske. O knjizi, Feralu, a i šire razgovaramo s autorom knjige Pavelićem.

U stotoj emisiji "Knjiga ili život" ugostili smo književnicu i znanstvenicu kojoj su knjige doista život i čije je životno geslo misao Julijana Barnesa: "Život je lijep, ali ja više volim čitanje". Prozvana hrvatskim književnim fenomenom ona je i književna znanstvenica i autorica uspješnica. Istražuje fluidnost granice književnosti i stvarnosti, isprepliće literaturu i život i voli govor u prvom licu jednine. Kako iz te pozicije slabog subjekta govori o svojim djelima, doznat ćete u našoj čistoj stotki!