Knjga ili život

Tijekom ljetne pauze mi smo snimali kako bismo se sada mogli vratiti u ljeto kada su se održavali festivali koje nismo mogli propustiti. Ni na istoku ni na zapadu, u Sarajevu, 8. put je održan književni festival Bookstan. No East No West slogan je koji je prije 8 godina osmislio kustos prvog festivalskog izdanja sarajevski i već odavno američki pisac Aleksandar Hemon. Tema ovoljetnog festivala bila je Imaginarni Balkan, a glavna zvijezda bugarska povjesničarka, koja je također već odavno zamijenila Balkan Amerikom, Marija Todorova.

Naš današnji gost najprevođeniji je suvremeni bugarski pisac. Kod nas je poznat po knjigama Prirodni roman, Fizika tuge, Sva naša tijela i Vremensko utočište. Za ovu posljednju dobio je nagrade Premio Strega Europeo i Booker International i postao svjetskom književnom zvijezdom. Ali to nije sve. Razgovarali smo i s jednim od najcjenjenijih srpskih književnika Svetislavom Basarom. Dvostruki dobitnik prestižne NIN-ove nagrade-2006. za roman Uspon i pad Parkinsonove bolesti i 2020. za roman Kontraendorfin, nedavno je objavio roman Rekapitulacija, završni dio trilogije koju čine Andrićeva Lestvica užasa i spomenuti Kontraendorfin.

Sutra počinje Interliber, sajam na kojem se već 45 godina okruženi gomilama knjiga druže ljudi koji ih proizvode s onima koji njihovu poslu daju smisao - čitateljima. Od sutra nas na Zagrebačkom velesajmu očekuju i brojna predstavljanja knjiga, autori će ih naravno potpisivati i razgovarati s čitateljima, pa ćemo pokušati najaviti bar neke programe. Naši su gosti članovi uredničkog tima Premium programa Interlibera: Monika Herceg i Andrija Škare. Novi roman Slobodana Šnajdera "Anđeo nestajanja" pripovijeda o polaganom slomu revolucije kroz lik Anđe Berilo, nepotkupljive revolucionarke. Uz njezinu sudbinu Šnajder prepleće i one niza povijesnih ličnosti, u rasponu od Đilasa pa do Hebranga, a kao moralnu okosnicu romana odabrao je Koču Popovića, nadrealista, revolucionara, generala i političara. Nakon romana "Doba mjedi" u kojem je opisao obiteljsku epopeju podunavskih Švaba, romanom "Anđeo nestajanja" Šnajder potvrđuje svoj impozantan pripovjedački zamah.

"Osamotne okolnosti" Envera Krivca knjiga je posve neobična, neusporediva i s jednom drugom objavljenom u našim krajevima ali zato bogata heterogenim utjecajima američkih underground stripova, art bruta, dade i, što je najvažnije, nadahnuta je, zaigrana, pametna i duhovita. Enver Krivac zamislio ju je kao 4 broja novina spojena u art book. Uz stripove i ilustracije u njoj su i priče koje obilježava Krivčeva sklonost eksperimentu.

Nije slučajno što veći dio današnje emisije zauzimaju dvije spisateljice koje dolaze iz Rijeke, one su Dora Šustić i Tea Tulić, autorice koje spadaju u novi riječki književni val koji već neko vrijeme naplavljuje suvremenu hrvatsku književnost. Roman Psi Dore Šustić moćan je generacijski roman o odrastanju kroz ljubav i traumu. Kratki roman Tee Tulić Strvinari starog svijeta melankolična je priča kćeri o odrastanju uz oca. Priča je bajkovita i trpka, sjetna i duhovita istodobno. Iz Rijeke se selimo na posve drugo mjesto u jedno drugo vrijeme. U 16. stoljeću Gosvami Tulsidasa, inspiriran Valmikijevom Ramajanom, napisao je epsku pjesmu Ramaćaritamanasa na lokalnom jeziku avadhi pa su Ramin život konačno mogle razumjeti i narodne mase. Sada Ramaćaritamanasu možemo čitati i na hrvatskom zahvaljujući prijevodu swamija Gjaneshwar Purija. A to je važno jer nije riječ samo o remek-djelu epske poezije već i o knjizi kroz koju možemo pokušati bolje shvatiti indijsku filozofiju, duhovnost i društ

Razgovarali smo s poznatom američkom autoricom Susan Orlean, prema čijoj je knjizi Kradljivac orhideja snimljen Oscarom nagrađen film Adaptacija. Njezina nova Knjiga o knjižnici neobična je mješavina trilera i povijesne i sociološke studije o ulozi javnih knjižnica. Autorica rekonstruira što se dogodilo kada je 1986. gradsku knjižnicu u Los Angelesu uništio požar u kojem je stradalo gotovo milijun knjiga. Razgovarali smo i s Andrejem Nikolaidisom, dobitnikom brojnih nagrada: Europske nagrade za književnost za roman Sin, "Meša Selimović" za roman Mađarska rečenica, te crnogorskih nagrada Miroslavljevo jevanđelje i Trinaestojulska nagrada. Predstavio je novi roman Antonije napušta boga. Emir Imamović Pirke objasnio je kako ostvariti Plan savršenog neuspjeha, a Lidija Deduš programatsku rečenicu i naslov knjige Ja se zovem Lidija Deduš.

Ljudi u čitanju mogu provesti dobar komad života, a da ipak ne budu čitatelji. Kod mnogih se radi o najobičnijoj pozi. Pravih čitatelja jednostavno mora biti manje nego pravih pisaca. Misao je Borgesova, a citirao ju je jedan od rijetkih članova tog kluba duhovnih aristokrata koji čitaju kako bi pronašli daleku braću, prijatelje koji im se obraćaju iz dubine vremena: pravi čitatelj Dario Grgić. Književni kritičar koji je svojim neobičnim promišljanjima, asocijativnim skokovima i gotovo nevjerojatnom erudicijom obogaćivao emisiju "Knjiga ili život" od njezinih početaka, napustio nas je prije godinu dana. O njegovu radu razgovaramo s urednicom na Trećem programu HR-a Gordanom Crnković i prevoditeljem Adrianom Cvitanovićem.

Prije nešto više od 3 godine u ovoj smo emisiji s Ivanom Vidićem razgovarali o romanu Faradayev kavez. Satiričan pristup ključnim problemima naše stvarnosti iz tog suvremenog pikarskog romana provlači se kroz sva Vidićeva djela pa i ovaj novi roman. Ali Sat koji otkucava samo tik bavi se osjećajima. Globalno rasulo zrcali se u privatnom kao makrokozmos u našem privatnom mikrokozmosu u kojem razum gubi bitku pred pomahnitalim osjećajima. Naš gost je Ivan Vidić.

U emisiji Knjiga ili život ovog ćemo puta razgovarati o prvom naslovu objavljenom u novopokrenutoj biblioteci Bura čiji je urednik Andrija Škare koji će u njoj okupiti domaće autorice i autore. U prvom naletu bure Sven Popović zaplovio je daleko od gradskog asfalta iz svojih prethodnih knjiga - u fantasy. Ali prije razgovora o romanu Mali i Levijatan govorit ćemo o poeziji. Pjesnik, kritičar, prevoditelj i urednik na 3. programu Hrvatskog radija Davor Šalat predstavit će svoju upravo objavljenu knjigu Hrvatske pjesničke prakse od 2000. do 2010. Emisiju ćemo i završiti u znaku poezije koju predlažemo za čitanje u našoj rubrici Tjedna lektira.

Simfonije/Turpituda predstava je koja objedinjuje dvije poeme: Turpitudu srpskog nadrealista Marka Ristića i Krležinu poemu Pan iz zbirke Simfonije, no u tekst ove izvedbe uklopljeni su i fragmenti Ristićevih i Krležinih dnevnika, kao i raznih povijesnih događaja poput sukoba na književnoj ljevici. Gordan Nuhanović razgovarao je s mladom redateljicom Rajnom Racz i glumcem Ivanom Simonom. A nakon svježeg pogleda na stara prijateljstva i sukobe vraćamo se ukoričenom Krležinom tekstu u novoj biblioteci Djela Miroslava Krleže. Petosveščane Zastave, pjesnička zbirka o potlačenom seljaštvu Balade Petrice Kerempuha i knjiga političkih eseja Deset krvavih godina prvi su naslovi ove biblioteke.

Kada je Kustoski kolektiv Blok u svojoj biblioteci Tendencija objavio knjigu "Đuro Tiljak: O građanskoj, socijalnoj i partizanskoj umjetnosti", medijski odjek bio je zanemariv ali nas je nedavno zatvorena velika izložba Ivana Meštrovića potaknula da obratimo pozornost na već dugo zanemareni rad ovog povjesničara umjetnosti koji je i sam nekada polemički pisao o Meštroviću. Ovim izdanjem Kustoski kolektiv Blok dokumentirao je gotovo cjelokupni Tiljkov publicistički rad. Umjetnik i kolekcionar Vladimir Dodig Trokut u svom je Antimuzeju skupio i sačuvao dvjestotinjak neobjavljenih rukopisa Tina Ujevića.

Početak proljeća obilježava jedan od najdugovječnijih pjesničkih festivala na svijetu Goranovo proljeće. Miroslav Kirin, ovogodišnji dobitnik Goranovog vijenca, prisjetio se svog pjesničkog puta od 1989. kada je dobio nagradu Goran za mlade pjesnike do danas. Ženska iskustva u pričama Carmen Marie Machado dekonstruirana su i ispričana kroz fantastiku, horor ali i narodne priče ili pak sažetke epizoda serije Zakon i red. Uznemirujuća realnost u kojoj mnoge žene žive stari je sadržaj ispričan na nov način u knjizi Njezino tijelo i drugi stranci. Prevela ju je naša večerašnja gošća Lora Tomaš.

Autobiografska fikcija, muške ispovijesti i ženski vesterni, transnacionalni identiteti i izmišljeni jezici. Nomadi, vještice i dezerteri. Dalmatinske prerije i mađarske ravnice, črna međimurska zemla i ličke šume. Tim je riječima, odmah na koricama, opisana nekonvencionalna antologija Područje signala kojom je Jagna Pogačnik mapirala suvremenu prozu u Hrvatskoj od 2000. do 2020.

Emisijom Knjiga ili život započinje Tjedan knjige na Trećem. Razgovarat ćemo s piscem urbane proze koji se već odavno posvetio ispisivanju suživota s prirodom. Edo Popović vratio se svojim špageti krimićima i napisao roman Hrvatski pasijans. Ali nismo čitali samo hrvatsku već i američku prozu. Jedan od najvećih romanopisaca Cormac McCarthy u svoja je dva posljednja romana: Putnik i Stella Maris uključio velike teme koje je promišljao družeći se sa znanstvenicima u prestižnom istraživačkom centru Institut Santa Fe. Razgovarali smo s Patricijom Horvat koja je romane prevela na hrvatski.

U današnjoj emisiji pogledajte što je o vremenima kina, filma i, naročito Zagreba Tahir Mujičić zapisao u knjizi "Mali romani". Drago Glamuzina otkriva nam sadržaj svoga dnevnika i zašto ga je nazvao "Noćni portir".

U emisiji razgovaramo o nedavno održanoj konferenciji o Augustu Cesarcu, revolucionaru, komunistu i književniku. Pod nazivom Argumenti za revoluciju, što je također i naslov pomalo zaboravljene, ali briljantne biografije Cesarca autorice Zorice Stipetić, u sklopu Subversive festivala prisjetili smo se zašto ovog književnika i njegovo vrijeme ne bismo trebali zaboraviti.

Njemačkoj književnici Jenny Erpenbeck već godinama najavljuju da će dobiti Nobelovu nagradu, još ju nije dobila ali je zato sada za roman "Kairos", zajedno s prevoditeljem Michaelom Hofmannom koji ga je preveo na engleski jezik osvojila Međunarodnu nagradu Booker. Jenny Erpenbeck mi smo upoznali prije nekoliko godina i na Sajmu knjiga u Puli razgovarali o romanima "Večer svih dana" koji je na hrvatski prevela Romana Perečinec i "Nepravilni glagoli" u prijevodu Andija Jelčića. Poslije intervjua s autoricom razgovaramo o romanu "Kairos" koji je prevela Ana Nemec. Slijedi razgovor o zbirci priča vinkovačko županjske spisateljice Tene Lončarević čije priče pokazuju snažnu sklonost ka društvenim, pa i povijesno osjetljivim temama, onima o kojima se oportunistički šuti.