Hrana Kao Lijek

Drevno, mitsko drvo masline gotovo je vječno. Za njega je čovjek vezan od biblijskih dana. Maslina nosi snažnu poruku tijekom čitava postojanja ljudske civilizacije. I danas je nezamjenjiva, ona daje čovjeku vrijedno ulje koje mu osigurava unos zdravih tvari koje čuvaju zdravlje. O tome što znanost znade o maslini i maslinovome ulju, te o svim maslinovim proizvodima koje čovjek treba, kako bi živio zdravo i dugo, govore vrhunski znanstvenici s područja različitih znanosti. Uopće, maslina je odigrala važnu ulogu u ukupnoj ljudskoj povijesti. Snažno je utisnuta u različite religije, u mitologije, ljudsku kulturu prehrane, liječenje, poimanje ljepote tijela...

Izumiru li doista pčele? Ako je to točno, u roku od dvije i pol godine nestao bi sav poznati prirodni biološki svijet kakvoga poznajemo, jer bi glavni oprašivač, bitan živući organizam u biološkom lancu na Zemlji, prestao obavljati svoju temeljnu zadaću: pomoći drugom živom biološkome svijetu da se razmnožava i rasprostire diljem svijeta. Zašto je med od pamtivijeka najbolji čovjekov prijatelj koji mu daje snagu i zdravlje, kakva je povijesna uloga meda u zdravoj prehrani, kakve nutricionističke vrijednosti ima, zašto su propolis, matična mliječ i peludni prah dobri za naše zdravlje? Otkud misao da je med poput lijeka, zašto ga oduvijek čovjek stavlja na rane, kakve su najnovije znanstvene spoznaje o medu, saznajte u znanstvenoj seriji Hrana kao lijek.

To pravo čudo prirode koje mnogi nazivaju prirodnim antibiotikom čovjeku daje snagu, potenciju i zdravlje. Češnjak se veže za mnoge legende i pučka vjerovanja. Njegovu vrijednost i važnost za zdravlje znanstvenici sa zanimanjem promatraju i bilježe. Mnogi mu pripisuju snažna djelovanja koja su poput lijeka, jer se pouzdano zna da češnjak djeluje na brojne parazite, viruse i bakterije u ljudskom organizmu. A posljednja istraživanja usmjerena su na češnjakovo antitumorsko djelovanje. O tim važnim spoznajama govori serija Hrana kao lijek.

Malo tko ne uživa u slasnom okusu grožđa, ono je čovjekova hrana od drevnih vremena, a ujedno mu daje vino koje je čovjekov pratitelj kroz čitavu povijest. Od davnine je čovjek volio grožđe. Jeo ga je kao voće, a pružalo mu je i osobitu utjehu i zadovoljstvo kao čudesni napitak spravljen od prešana grožđa: vino! Arheološka znanost, tragajući za prvim uzgojem vinove loze, otkrila je tragove vinskih preša i posuda za proizvodnju najrazličitijih oblika i boja. Kakvo djelovanje ima grožđe na opće zdravlje čovjeka, kakva mu je nutricionistička vrijednost te što za naš organizam predstavlja vino, koje se preporučuje u malim količinama, saznajte u seriji Hrana kao lijek.

U povodu Svjetskog dana jabuka izdvajamo film o ovom čudesnom voću. Oduvijek je simbolizirala bitne trenutke u životu, a kroz čitavu povijest neiscrpan je motiv umjetnicima. Moderna znanost utvrdila je kako jabuka ima vrlo jaka antioksidacijska svojstva. K tome je i prava banka opskrbe energijom - sadrži glukozu, fruktozu i saharozu, neophodne za dobar osjećaj u organizmu nakon što ju pojedete...

Vjeruje se da je još čovjek paleolitika poznavao gljive, koje su mu bile omiljena hrana jer su bile dobra zamjena za meso, koje naš drevni predak nije mogao tako lako osigurati na jelovniku, kao gljive. O gljivama je, tvrde povijesni izvori, mnogo znao naš davni mumificirani predak, Ötzi - ledeni čovjek, kojemu su gljive zasigurno bile važan hranjiv obrok, te su imale dobar učinak i na njegovo zdravlje. Gljive su organizmi bez klorofila. Njihovo tijelo može biti građeno od jedne ili više stanica. Drevna medicina Dalekog istoka uključivala je gljive u svakodnevne prehrambene navike, preventivno, zbog njihovih dobrih svojstava. Moderna farmakologija koristi gljive u svrhu liječenja, pa ih nerijetko nazivaju medicinskim gljivama. O nutricionističkim vrijednostima gljiva govore vrsni nutricionisti, liječnici, mikolozi iz zemlje i svijeta.

Drevna divlja mrkva koja je čovjekova hrana od prethistorijskih vremena i danas ima svoje nasljednike bez kojih čovjek ne bi imao tako dobru zalihu važnih elemenata za zdravlje. Ovo povrće radosne boje jača psihu, a za mnoge je istočnjačke kulture ta boja najvažnija u odijevanju, jer smatraju da im osigurava mirnoću i stabilnost. Nove znanstvene spoznaje nedvosmisleno potvrđuju djelovanje mrkve na niz bolesti i degeneracija. Ipak, mrkvu svi najčešće povezujemo upravo s dobrim vidom. Redovita konzumacija mrkve, odnosno beta-karotena, snižava mogućnost razvoja makularne degeneracije za gotovo 40 posto. No njezin najvažniji sastojak je provitamin A, odnosno beta-karoten, koji se uz pomoć masti u našem tijelu pretvara i djeluje kao vitamin A. Uopće, važnost mrkve za zdrav i dobar vid neprocjenjiva je. Hipokrat je sigurno među prvima shvatio važnost pripreme hrane. Moderna istraživanja potvrđuju da, primjerice, kuhana mrkva sadrži značajno višu količinu beta-karotena no sirova.

Svijet malih, sićušnih, nepcima ukusnih plodova, oduvijek je bio privlačan ljubiteljima tog voća. Mali, privlačni, mirisni, šumski plodovi živih boja krili su u sebi vrijedne sastojke za čovjeka. Njihova hranjivost je uvijek bila važna, a jarke boje bobica pomagale su čovjeku i u drevnom bojanju tkanina. I danas znamo da to voće ostavlja mrlje na odjeći koje je teško odstraniti i najjačim kemijskim sredstvima. Bobice su i pravi izazov nutricionizmu, a posljednje znanstvene spoznaje govore u prilog njihove osobite vrijednosti za ljudsko zdravlje, pa su s pravom dobile atribut super-voća! Međutim, bobičasto super-voće ima odličan sastav koji pomaže našem organizmu nadomjestiti važne tvari. Proljeće je prava prilika za konzumiranje raznolikih bobica koje dozrijevaju i spremne su da u njima uživamo. No, kao i kod svake hrane, važno je znati koliko nam je te hrane potrebno, da bi bila baš poput lijeka. Stručni suradnik: prof. dr. sc. Željko Krznarić Asistentica redatelja: Elza Kraljević Id.

Na svijetu danas postoji oko 28.000 vrsta riba. Oko polovine svih kralješnjaka su ribe, a najstariji poznati fosili riba stari su oko 450 milijuna godina. Ribe su bile na vrhuncu svoje brojnosti u geološkom razdoblju ''devon'', koje se zbog toga naziva doba riba. Možemo slobodno tvrditi da je čovječanstvo othranjeno na ribi, a dostupni očuvani izvori upućuju na najčešću konzumaciju ribe u staroj Grčoj i Rimu. Brojne vrste riba su prava riznica vrijednih sastojaka za čovjeka. Prilika je da podsjetimo i razmotrimo one najčešće i najdostupnije koje bi bilo dobro uvrstiti u prehranu barem jednom tjedno, a osobito su blagotvorne za djecu.

Hrana je naše pogonsko gorivo, bez nje ne možemo. No, jeste li se doista iskreno zapitali što jedete? Kakvu vrijednost su u vaš organizam donijeli, na primjer, svi pojedeni obroci tijekom današnjeg dana? I što jedete upravo sada, dok čitate ove retke ili kada gledate ovu epizodu Hrana kao lijek? Suvremeni tempo života, malo vremena za sebe, mnogo nervoze i stresa, čine svoje. Hrana koju svakodnevno jedemo nije onaj ideal koji bismo željeli postići. Sve se to odražava i na našem zdravlju. Dok je nekoć privilegija bogatih bila koji kilogram više, danas je pretilost postala globalna pošast. Suvremena znanstvena istraživanja i postignuća tvrde: pretilost je bolest. Stoga je i Svjetska zdravstvena organizacija označila tu globalnu pojavu debljanja - bolešću. Kakvu ulogu ima energija u kontekstu debljanja i kakve su zablude vezane uz energetsku bilancu prehrane? Što u tom smislu znamo o dijetama?