Moderna vremena

U prvoj epizodi autor Dubravko Merlić sa svojim sugovornikom u studiju Zvonimirom Makovićem te obiljem snimljenog i arhivskog materijala donosi ekonomski, politički i socijalni kontekst u kojem su se formirali temelji hrvatskog dizajna. U tom kontekstu izdvajaju se nezaobilazne osobnosti poput Vjenceslava Richtera, Bernarda Bernardija i Ivana Picelja, no, uz njih se tih godina afirmiraju i mladi dizajneri poput Brune Planinšeka koji je, uz ostalo, oblikovao mlinac za kavu MIKI, kultni dizajnerski proizvod hrvatskog dizajna.

Druga epizoda nastavlja istraživati pedesete godine prošlog stoljeća i posvećena je razvoju gradova i kulturi stanovanju u poslijeratnom razdoblju. To je vrijeme obilježila potreba za gradnjom velikog broja stanova u kratkom vremenu, a u tom kontekstu posebna briga bila je posvećena širenju Zagreba, koji se urbanizirao neslućenom brzinom. Upoznat ćemo Folnegovićevo naselje, jedno od prvih planski izgrađenih naselja za radnike, te razgovarati s jednim od prvih stanovnika tog naselja, akademikom i arhitektom Andrijom Mutnjakovićem.

Treća epizoda posvećena je najpoznatijem hrvatskom dizajneru namještaja Bernardu Bernardiju koji se u šezdesetim godinama prošlog stoljeća u potpunosti afirmirao i dosegao zvjezdani status na hrvatskom dizajnerskom nebu. Za to je prvenstveno zaslužan njegov angažman u opremanju zgrade RANS Moša Pijade u današnjoj Vukovarskoj ulici koju su projektirali arhitekti Ninoslav Kučan i Radovan Nikšić. Bernardi je prije rada na RANS-u Moša Pijade bio na studijskom putovanju u Skandinaviji gdje je bio snažno inspiriran danskim dizajnerima Hansom Wegnerom i Finnom Juhlom. Ekipa serije Moderna vremena bila je u Danskoj gdje je saznala koliko je i kako Bernardijev rad bio inspiriran dvojicom najpoznatijih danskih dizajnera namještaja.

U četvrtoj epizodi Modernih vremena ostajemo u šezdesetim godinama koje se često nazivaju zlatnim godinama jugoslavenskog društva. To se naravno odnosi i na hrvatski dizajn, koji u tim godinama postaje važnim čimbenikom napora industrije da odgovori na potražnju koju je za robom široke potrošnje stvarao nabujali konzumerizam. U sve većim količinama traže se hladnjaci i strojevi za pranje rublja, a još i više radioprijemnici, televizori i gramofoni. Radio industrija Zagreb, poznatija kao RIZ, angažira već prekaljenog dizajnera Brunu Planinšeka koji za njih oblikuje neke od kultnih primjera hrvatskog dizajna, poput gramofona Tosca ili televizora Grand. Uz kućanske aparate, u šezdesetima je velika je potražnja za modernom odjećom, a tu se svojom ponudom izdvaja tvornica odjeće Varteks, ali ne zaostaju ni butici poput onog u vlasništvu Žuži Jelinek.

U petom nastavku Modernih vremena tema su dosezi hrvatskog dizajna u sedamdesetim godinama prošloga stoljeća. Za razliku od minimalistički uređenih prostora prethodnih razdoblja, dizajneri sedamdesetih ne bježe od tada međunarodno popularnih jarkih boja i bogate upotrebe tkanina, tepiha i zidnih tapeta. U tu se estetiku uklopila i masovna proizvodnja modularnog namještaja koji se može prilagoditi skučenim prostorima novih stanova. Najbolji predstavnik tog funkcionalnog pristupa je Blaženka Kučinac koja je u to vrijeme zaposlena u osječkoj tvornici Mobilia Marinković Ivo. Uz nju, u ovoj epizodi predstavljen je namještaj koji je dizajnirala Mirjana Maračić za tvornicu Mundus - Marijan Bobić te intrigantan dizajn Vlade Petričevića i Vladimira Šobota za tvornicu Oriolik.

Šesta epizoda Modernih vremena obrađuje osamdesete godine prošloga stoljeća, a simbolički je omeđena dvama međunarodnim sportskim događajima - Mediteranskim igrama u Splitu (1979.) i Univerzijadom u Zagrebu (1987.). Ta su dva sportska događaja donijela Splitu i Zagrebu arhitektonsku i infrastrukturnu obnovu bez presedana, ali su otvorila i prostor za iznimne dosege na polju grafičkog dizajna. To se prije svega odnosi na totalni dizajn koji je Boris Ljubičić napravio za Mediteranske igre. Iako Univerzijada zbog političkih razloga nije donijela najviše dosege u grafičkom dizajnu, otvorila je put potpunoj afirmaciji Tvornice metalnog namještaja Jadran i dizajnera Mladena i Marijana Orešića.

U posljednjoj, sedmoj epizodi upoznajemo suvremenu hrvatsku dizajnersku scenu koja se nakon zastoja zbog rata i privatizacijskih zavrzlama budi početkom 21. stoljeća. U tom se kontekstu izdvaja pojava kolektiva mladih dizajnera Numen/For Use koji su označili svojevrstan početak nove ere dizajna u Hrvatskoj. Uz proboj na međunarodno tržište, oni su bili i pioniri suradnje s tvornicom namještaja Prostoria iz Svetog Križa Začretja. Ta tvornica svojim se snažnim oslanjanjem na hrvatske dizajnere uspjela probiti na međunarodno tržište te je od 2011. godine važna snaga koja ohrabruje i druge tvrtke da se više oslanjaju na domaće dizajnerske snage.