A Plant Hunter

Rijeka Neretva, najveća i najduža rijeka jadranskog sliva, na svome utoku u more oblikuje jedinstvenu deltu koja je odredila način života stanovništva toga područja na kojem su se posebno razvili gradovi Ploče, Opuzen i Metković. Nekoć močvarni prostor melioracijom je pretvoren u plodno tlo na kojem se uzgajaju brojne poljoprivredne kulture, posebno mandarine, lubenice i masline. Arheološki nalazi, stare utvrde i ostaci antičkih naselja svjedoče o značajnim povijesnim zbivanjima na tom području. Delta Neretve bogata je biljnim i životinjskim svijetom, a zabilježeno je oko 300 vrsta ptica. Anton Rudan otkrit će nam samoniklo bilje kao što je kostriš, kužnjak, crna pomoćnica, tušt, trska i primorski oman.

Poluotok Pelješac u Dubrovačko-neretvanskoj županiji drugi je po veličini hrvatski poluotok. Brdovite je građe s dosta krških polja, bogat mediteranskim raslinjem i šumama crnog i alepskog bora, pinije i čempresa. Uz Pelješac je vezana duga tradicija vinogradarstva i berbe soli, a veliku je gospodarsku važnost imao u vrijeme Dubrovačke Republike kada se razvio i Orebić, grad pomoraca i kapetana. Arheološki nalazi svjedoče o naseljenosti toga područja još od mlađeg kamenog doba, Ilira i Rimljana. Na poluotoku je zabilježeno više od tisuću biljnih vrsta i podvrsta, a mi ćemo saznati koje su samonikle biljke ljekovite i kako izgleda konopljika ili fratarski papar, primorska štrcalica, trava iva, divlji bosiljak i broćika.

Otok Pag je s kopnene strane kamenit i izložen jakim velebitskim burama, a s druge je pitomiji i zeleniji. Tragovi naseljenosti otoka sežu još u doba neolitika, a potom ilirskog i antičkog razdoblja. Starohrvatske nekropole i srednjovjekovna naselja svjedoče o ranom dolasku Hrvata na taj otok. Zaštitni znak Paga je paška čipka, kulturno blago koje je pod UNESCO-vom zaštitom. Paški sir i paška sol nadaleko su poznati po svojoj vrhunskoj kvaliteti, a jedan od simbola otoka su ovce koje slobodno pasu po otočnom kamenjaru. Na otoku je nekoliko zaštićenih područja među kojima su močvarni i ornitološki rezervati. Istražujući škrtu vegetaciju Paga, Anton Rudan će nam pokazati kako izgledaju i koja svojstva imaju tamaris, perača, primorska makovica, morguša, sivi dubačac i jadranski lastavičnjak.

Druga sezona Lovca na bilje završava na Rabu, najzelenijem otoku Kvarnerskog zaljeva. To je otok pješčanih plaža, slikovitih uvala i bogate flore i faune. U povijesti Raba smjenjivale su se različite vladavine, od Ilira, starih Grka i Rimljana do Mletaka i Napoleona. Rab je dio Ekološke mreže RH Natura 2000, a zbog svoje geološke raznolikosti bit će proglašen geoparkom. S Antonom Rudanom otkrivamo samoniklo bilje na Rabu i saznajemo kako se mogu koristiti biljke kvarnerski jelenjak, obalna mlječika, lokvanj, jadranska ljubica, španjolska dragušica i mirta.

Park prirode Medvednica nadomak je milijunskog grada Zagreba, najvećeg urbanog prostora u Hrvatskoj, a ipak tamo nalazimo više od 1400 biljnih vrsta! Anton Rudan nastavlja potragu za samoniklim, autohtonim i alohtonim biljem te otkriva koliko netaknute divljine možemo pronaći u neposrednoj blizini velikoga grada.

Najmarkantnija planina između Save i Drave u Hrvatskoj, Ivanščica (zvana i Ivančica), najviša je planina Hrvatskog zagorja. Sjeverna padina koja se spušta u dolinu rijeke Bednje ima izrazito planinsko obilježje, strma je i slabo razgranata. Unatoč pitomom izgledu, u planini ima velikih strmina, pa i golih stijena. Povijesna zbivanja na tim prostorima od srednjeg vijeka do danas ostavila su trag u ruševinama mnogih kurija i starih gradova. Lovac na bilje Anton Rudan vodi nas na Ivanščicu, planinu bogatu poviješću i biljem, otkrivajući tajne obične pušine, sedmolista, oskoruše, solomonovog pečata i rosopasa.

Pođite u ličku avanturu i otkrijte s kojim biljem kombinirati slezenicu kako bi se dobio čaj koji pomaže dišnim putovima, kako pripremiti ručak od planinskog luka i dinjice i s kojeg mjesta doživjeti jedan od najimpresivnijih pogleda na moćni Velebit!

Papuk je prvi hrvatski geopark koji je postao dio svjetske UNESCO-ve mreže geoparkova. Otkrivamo biljno bogatstvo toga područja: ivančicu, repljasti srčanik, trninu, jesenje jabuke, paprati, lišajevi i mahovine, vodene biljke, čak i biljke mesožderke…

Otkrivamo biljno bogatstvo uz drugu najdužu rijeku u Hrvatskoj. Izvire u južnom Tirolu u Italiji, protječe kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku i Mađarsku, a utječe u Dunav na granici Hrvatske i Srbije!

Planina Promina u Dalmatinskoj zagori novo je odredište našeg lovca na bilje. Rudna bogatstva Promine, izvori vode, fosilni ostaci i borove šume privlačili su na to područje geologe i znanstvenike još u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije…

Rijeka Krka izvire u podnožju planine Dinare blizu Knina, a utječe u Jadransko more kraj Šibenika. Sa svojih sedam sadrenih slapova Krka je prirodni i krški fenomen. Najljepši tok te rijeke, kao i donji tok rijeke Čikole, proglašen je 1985. godine Nacionalnim parkom Krka. Na tom području nalaze se mnogi kulturnopovijesni spomenici: rimski vojni logor Burnum, starohrvatske utvrde, franjevački samostan na Visovcu, manastir sv. Arhanđela, srednjovjekovne mlinice i spomenici industrijske arhitekture. Spektakularne zračne snimke otkrivaju nam iznimnu ljepotu toga prostora u kojem upoznajemo bogati i raznoliki biljni svijet kao što je bijeli kokotac, japanski dud, poljski jasen, bršljan, dalmatinski zvončić i kositrenica.

Mljet je najšumovitiji i najzeleniji hrvatski otok, prekriven šumom alepskog bora i hrasta crnike. Trećinu otoka zauzima Nacionalni park Mljet, proglašen 1960. godine kao naše prvo morsko zaštićeno područje. Bogata kulturnopovijesna baština otoka seže još od ilirskih plemena, starih grčkih moreplovaca, rimskog carstva i Dubrovačke Republike. Mljet jedinstvenim čine slana jezera, bujna mediteranska vegetacija, razvedena obala, klifovi, hridine i brojni otočići. Anton Rudan otkrit će nam dio bogatog biljnog svijeta kao što je primorski kotrljan, pješčarski ljiljan, gljiva rujnica, vlasnati bušin, žednjak i rogač.