Croatian Greats

Najcjenjeniji hrvatski velikan 20. stoljeća zasigurno je kiparski genij i arhitekt Ivan Meštrović. Grgur Ninski u Splitu i Zdenac života u Zagrebu samo su djelić od gotovo 3000 skulptura koliko je oblikovao u svom životu i posijao diljem svijeta. Slijedili smo itinerar tog "čuda od Vlaja": od rodnih Otavica gdje se družio s ovcama, do svjetske slave i ispijanja kava s kraljem Aleksandrom, Eisenhowerom, Rodinom i Stepincem. Zašto ga možemo nazvati najvećim donatorom Hrvatske? Zašto je završio u ustaškom zatvoru i tko ga je u zadnji tren spasio od strijeljanja? Zašto su ga nazivali Michelangelom svoga doba? Saznajte u novoj epizodi Hrvatskih velikana.

Može li netko visine 1,35 cm, s govornom manom i nespretnog hoda postati velikanom svjetskih razmjera? Primjer sv. Leopolda Bogdana Mandića pokazuje nam da može. Nije zaslužan za neki važan izum poput izmjenične struje, ali je ispovijedajući i po 12 sati dnevno izmijenio brojne ljude. Otkrivamo vam zašto ga kao sveca časti cijela Katolička Crkva i što znači biti svet…

Muški kolege su je omalovažavali, biskup Strossmayer podržavao, žene slijedile. Život joj je bio zanimljiviji i tragičniji čak i od njezinih romana. Saznajte sve o njezinom pravom imenu, talentu, upornosti te o pravdi koja je spora, ali dostižna…

U Hrvatskoj ulice i trgovi nose ime Matije Gupca, ukupno njih 362, a na njegovo su se nasljeđe pozivali istovremeno i ustaše i partizani i HSS. No mi ni danas još ne znamo je li se zvao 'Matija', je li bio vođa bune i je li uopće bio pogubljen. U ovoj nam epizodi razni stručnjaci, ali i lokalni stubički čuvari sjećanja pomažu što više se približiti Gupčevom povijesnom liku. Otkrit ćemo i neke nepoznate detalje o Franji Tahyju. Je li on heroj ili zločinac? Zašto su nerotkinje godinama posjećivale njegov nadgrobni spomenik i zbog čega je izbačen iz crkve u Stubici, saznajte u novoj epizodi Hrvatskih velikana. Emisija je snimana u Zagorju, što jamči dašak spontanosti i zabave. Na zdravlje!

Isusovac Ruđer Bošković bio je matematičar, astronom, geodet, fizičar, filozof, diplomat i književnik. Bavio se statikom i samo se njegovom zaslugom kupole Sv. Petra u Vatikanu i Carske knjižnice u Beču nisu nikada srušile na pape i careve. U slobodno vrijeme bavio se pisanjem poezije, kritiziranjem Newtona i otkrivanjem Troje. A jeste li znali da je postavio temelje fizike subatomskih čestica? Jeste li znali da je prihvaćao načelo relativnosti puno prije Einsteina koji je, prema legendi, držao njegovu sliku iznad stola? Na čemu sve možemo zahvaliti ovom svestranom geniju te je li zaista izgledao kao Mozart, saznajte u novoj epizodi Hrvatskih velikana.

Napisala je cijeli Velebit knjiga, čak 87, i to u tramvajima, na krevetu i stojećke jer - nije imala radni stol. A jeste li znali za njezinu ljubav prema nogometu i sportskoj prognozi? I da je pjesma "Ti koja imaš nevinije ruke" prevedena na 22 jezika?!

Ima jedan hrvatski političar o kojem jednako maštaju i lijevi i desni glasači. Radi se, naravno, o Anti Starčeviću koji krasi novčanicu od 1000 kn. No čime je baš on zaslužio biti na vrhu probranog društva naših novčanih velikana? Čime je zaslužio titulu "Oca domovine"? Postoji li majka domovine? Odgovore potražite u novoj epizodi Hrvatskih velikana. Saznat ćete i neke manje poznate detalje iz života ovoga političara, filozofa i književnika. Je li istina da je živio gotovo asketskim životom i da je preko noći posijedio? Bili smo u njegovom rodnom Žitniku u Lici, razgovarali s mladim i živim Antom Starčevićem i pripremili emisiju ukusnu poput ličkog krumpira. U slast!

Dvojica od ukupno tri nobelovca hrvatskih korijena bili su kemičari. Lavoslav Ružička je umjetno stvorenim testosteronom opskrbljivao američku vojsku, a otkrićem umjetnog mošusa i razvojem parfema obradovao brojne žene, spasivši na tisuće mošusnih jelena. Zasluga Vladimira Preloga je otkriće CIP pravila kojim je otvorio novo područje istraživanja u kemiji, u čemu mu je pomogao i njegov plesni antitalent. Bili smo u Stockholmu i saznali kako je nastala Nobelova nagrada. A saznali smo i što je Prelog otkrio prije Stevea Jobsa, kao i to da je Ružička uživao u ružama unatoč daltonizmu. Ova epizoda dokazat će vam da kemija ne mora biti dosadna. Dapače.